U današnje doba ljudi žive jako ubrzanim ritmom i pokušavaju da postignu sve obaveze na poslu i u porodici a to ostavlja traga jer se javlja stres a mnogi ga nisu ni svijesni.
Današnje društvo karakterizira stalna potraga. Rokovi, odgovornosti, buka i stalna dostupnost putem telefona – sve to negativno utječe i na tijelo i na um. Stres je prirodna reakcija tijela na pritisak i promjene, ali kada postane navika, prestaje biti saveznik i umjesto toga postaje tiha prijetnja našem emocionalnom blagostanju. Mnogi ljudi ne shvaćaju koliko su daleko stigli dok se simptomi stresa ne pojave iznenada, ali postaju manji kako napreduju.
Nekoliko očitih simptoma ukazuje na to da stres ozbiljno utječe na vašu unutarnju harmoniju. Obratite im pozornost prije nego što ih uključite u svakodnevni život. produžena tuga i osjećaj ništavila Jedan od najčešćih simptoma stresa je dugotrajna tuga koja ne jenjava. Kada se osjećate bezvoljno, umorno ili apatično prema stvarima koje su vas prije ispunjavale, to je vjerojatno rezultat emocionalnog umora uzrokovanog stresom. Hormoni poput kortizola i serotonina utječu na vaše raspoloženje, pa kronična napetost može negativno utjecati na njihov omjer. Manje, ali značajne promjene mogu imati značajan utjecaj.
Tjelesna aktivnost, šetnja prirodom, ples, glazba i kratak razgovor s voljenom osobom mogu doprinijeti osjećaju radosti. Ako se dopusti da tuga traje dulje vrijeme, ne treba je zanemariti – stručna pomoć i razgovor s terapeutom mogu olakšati postavljanje stvari na njihovo pravo mjesto. Napetost koja ne nestaje. Kada ste stalno pod stresom, uzrujani ili vjerujete da se ne možete opustiti, to je fiziološka posljedica stresa. Kortizol se smatra hormonom stresa, odgovoran je za održavanje tijela u stanju pripreme, spremnog za “borbu ili bijeg”. S vremenom će ovaj mehanizam iscrpiti tijelo, poremetiti san i povećati anksioznost.
- Tehnike opuštanja su korisne. Vježbe disanja, meditacija, joga ili nekoliko minuta mirovanja bez mobitela ili drugih obaveza mogu smanjiti napetost. Stalni odmor i zdrav režim pomažu tijelu da se vrati u ravnotežu. Kratkorozivne i brzoplete Dugotrajni stres često pokreće i najmanje probleme koji postaju izvori frustracije. Ako prepoznajete da vas lako prevrnu sitnice, da imate burniju reakciju nego što biste željeli ili da osjećate nelagodu bez razloga, moguće je da ste preopterećeni.
Pomaže u učenju kako prepoznati trenutak kada “gorite”. Zastanite, duboko udahnite i pokušajte ne reagirati odmah. Upravljanje ljutnjom i svjesno disanje imaju učinak potiskivanja emocija prije njihovog oslobađanja. Gubitak fokusa i problemi s pamćenjem – zaboravnost, poteškoće s koncentracijom i osjećaj da nemate pojma o stvarima uobičajeni su znakovi da je vaš mozak pod stresom. Kada je kortizol stresan dulje vrijeme, utjecat će na funkcioniranje hipokampusa, dijela mozga povezanog s učenjem i pamćenjem.
Da biste vratili mentalnu jasnoću, prvi korak je vraćanje osnovnih navika u prvobitno stanje. Dovoljno sna, uravnotežena prehrana i izbjegavanje alkohola i nikotina pomoći će mozgu da ponovno funkcionira do svog maksimalnog kapaciteta. Iako se čini jednostavnim odgovorom, san i prehrana često su od velike važnosti u borbi protiv mentalne jasnoće. Ponavljajuće ili obvezno ponašanje Neke osobe reagiraju na stres automatskim ponavljanjem radnji. To se može postići stalnim praćenjem telefona, jedenjem više, grizenjem noktiju ili razvijanjem jačih kompulzija.
Ove reakcije su pokušaj tijela da pronađe privremenu utjehu i kontrolu u slučajnom okruženju. Zdraviji rituali mogu se primijeniti kako bi se zadovoljila ova potreba: tjelesna aktivnost, dosljedan raspored, dovoljno sna i otvoreni razgovori s drugima mogu ublažiti unutarnju napetost. Ako se ponašanje prisilno ponavlja i nezaustavljivo je, ne ustručavajte se potražiti stručnu pomoć. Emocionalni vrtuljak: promjene raspoloženja Stres odiše sposobnošću izazivanja emocionalnog nemira.
U jednom trenutku osjećate ljutnju, u sljedećem tugu, a još nekoliko su neutemeljene brige. Ove drastične promjene raspoloženja ne ukazuju na to da ste “preosjetljivi” – one su znak da je vaš živčani sustav preopterećen. Priroda, svjesnost, tjelesna aktivnost i obiteljski kontakt mogu doprinijeti obnavljanju emocionalne stabilnosti. Ključno je usporiti i uzeti razdoblje oporavka prije nego što krenete punom snagom. Male promjene koje imaju značajan utjecaj. Smanjenje stresa ne zahtijeva radikalnu promjenu.
Ponekad su male promjene dovoljne za poboljšanje tijela i uma – redovita tjelovježba, zdrava prehrana, kvalitetan san, vrijeme s obitelji i prijateljima ili jednostavno distanciranje od štetnih čimbenika. Svaki svjesni izbor da posvetite čak i 20 minuta sebi napredak je prema više miran i ravnomjerniji život.
