Pripremili smo za Vas listu stvari na koje trebate da pripazite u mladosti. Naime, stručnjaci tvrde da ove stvari dovode do ogromnog okajanja u odrasloj dobi kada ostarite i razmišljate o svom životu.
- Pripovijest se posebno usredotočuje na koncept da bismo trebali više cijeniti vrijeme, ljubav, iskustva i sebe same, jer te četiri stvari imaju najveći utjecaj na ljudski duh. Dok prolazimo kroz pokrete i vibracije svakodnevnog života, često zaboravljamo da odluke koje donosimo sada mogu kasnije postati uzrok osmijeha ili žaljenja. Mnogi pojedinci, posebno oni u kasnijoj životnoj dobi, opisuju iskustvo koje je imalo najveći utjecaj na njih kao spoznaju da su godine prolazile dok su bili zaokupljeni poslovima, odgovornostima i drugim pojedincima.
U razdobljima tišine, razmišljaju o putovanju koje su prošli, najviše ih pogađaju mali detalji koje su odbacili kao beznačajne – vrijeme je, međutim, manje značajno nego što misle. Svaka tiha riječ, svaka propuštena prilika i svaki zagrljaj koji nije izrečen postali su sjećanje koje se nikada nije dogodilo. Zbog toga su ljudi obično uznemireni malim, ali značajnim odlukama. Jedan od najčešćih razloga zašto starije osobe žale zbog svojih odluka je nedostatak vremena za provođenje s obitelji i prijateljima.
Izvješća domaćih stručnjaka, poput onih pronađenih u analizama Centra za obiteljsku psihologiju Srbije, pokazuju da su mnogi sudionici doživjeli najveće životne radosti u trenucima s voljenima. Unatoč važnosti karijere i ambicije, nijedan poslovni uspjeh ne može zamijeniti izgubljene interakcije, zagrljaje ili dane provedene s onima koji su ih voljeli. Starije osobe često priznaju da bi bile spremne vratiti vrijeme kako bi provele dodatno vrijeme s roditeljima, djecom ili prijateljima, koji su im svi pružali toplinu i sigurnost.
Još jedan čest uzrok žaljenja je pretjerano agresivan strah od neuspjeha. Mnogi priznaju da su godinama odgađali ostvarenje svojih snova zbog straha od toga kako bi izgledali ako ne uspiju. Međutim, s vremenom je postalo očito da je neuspjeh manje bolan od pitanja “što da sam pokušao”. Kada ljudi razmišljaju o svojim životima, najviše žale zbog prilika koje su uskratili jer su mislili da nisu bili ambiciozni, ljuti ili dovoljno pripremljeni.
U tim trenucima prepoznaju da su propuštene prilike zapravo bile važne odskočne daske koje su doprinijele ispunjenijem životu. Zdravlje je još jedna uobičajena zanemarena komponenta mlade i rane odrasle dobi. Nepravilna prehrana, nedovoljno kretanja i zanemarivanje redovitih pregleda kasnije dovode do problema koji negativno utječu na svakodnevni život. Mnogi ljudi priznaju da su tek nakon što su ostarili shvatili koliko je tijelo podložno ozljedama i da mali broj potrebnih promjena može otežati život.
Briga o sebi ne smatra se luksuzom, ali je bitna, a često ne shvaćamo da je potrebna do kasnije. Kad godine prođu, javlja se žaljenje jer nismo slušali prirodne signale tijela, što bi spriječilo tijelo da se mora tako teško oporaviti. Jedan od domaćih izvora koji često raspravlja o temama emocionalnog zdravlja, Institut za mentalno zdravlje u Beogradu, napominje da veliki broj pojedinaca nije u stanju živjeti s očekivanjima drugih. Kako stručnjaci objašnjavaju, ljudi često pokušavaju biti besprijekorni u svakom aspektu života, postavljaju si previsoke ciljeve ili ugađaju drugima osim sebi.
Unutarnji sukob dovodi do razočaranja koje se s vremenom akumulira, sve dok jednog dana ne postane očito da ne živimo svoje živote, već one za koje smo mislili da bismo trebali živjeti. Upravo je taj osjećaj neiskrenosti jedan od najdubljih razloga za žaljenje. Drugi priznaju da bi bili otvoreniji o svojoj ljubavi, zahvalnosti i emocijama. Neizrečene riječi često nam ostaju kao tihi teret. Ljudi prepoznaju vrijednost jednostavnih riječi, malih gesti pažnje ili iskrenih riječi ljubavi u kasnijim godinama. Nažalost, uobičajeno je da se riječi pogrešno shvate jer vjerujemo da imamo vremena.
Tu se krije najveća ljudska pogreška – uvjerenje da će svi ostati ovdje zauvijek. Neke od najčešćih pogrešaka koje ljudi čine su predugo brinu, ljute se ili imaju negativne misli. Često kasnije shvatimo da su mnogi problemi bili privremeni i da su se mogli lakše riješiti. Međutim, trenutni stres je odgovoran za to što zaboravljamo brzinu prolaska života i važnost održavanja unutarnjeg sklada. Starije osobe često tvrde da bi stvari radile drugačije da su bile svjesne vremena da se ne usredotočuju na ono što ne mogu promijeniti.
Mnogi također priznaju da nisu prepoznali prilike za osobni razvoj – učenje novih vještina, putovanja, istraživanje interesa, upoznavanje novih ljudi. Sve što nas utječe i daje nam osjećaj zadovoljstva lako zanemaruje pozadinu dok se borimo s odgovornostima. Kasnije, te prigode postaju najžaljenije jer predstavljaju gubitak dijelova našeg potencijala. U domaćim medijima, poput izvješća Portala za kvalitetu života “Buka”, često se teži usredotočiti na kasne faze života umjesto na same događaje. Oblici koje poprimaju nisu značajne prekretnice, već male radosti i male odluke koje vode do sreće ili tuge. Zato stručnjaci preporučuju da pokušamo pronaći sredinu između obveza i spontanosti, između planova i želja, između dužnosti i zabave. U konačnici, cijela priča sugerira da je život daleko ugroženiji nego što mislimo. Količina vremena koju imamo je konačna, a pojedinci koji su dio našeg putovanja neće uvijek ostati. Zato je važno danas donositi odluke koje će imati pozitivan utjecaj na budućnost, a ne na bol i žaljenje. Ako odlučimo više cijeniti sebe, svoje vrijeme i svoje voljene, napravili smo prvi korak prema životu kojeg se možemo sjećati bez žaljenja, s zahvalnošću i ponosom.
