Alzheimerova bolest značajan je neurodegenerativni poremećaj karakteriziran oštećenjem pamćenja, zbunjenošću i promjenama u ponašanju. Procjenjuje se da je više od 5,4 milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama pogođeno ovim stanjem, a projekcije pokazuju da će do 2050. godine broj ljudi koji boluju od Alzheimerove bolesti premašiti 16 milijuna. Zabrinjavajuće je da 70% onih kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest živi u vlastitim domovima, što rezultira značajnim utjecajem na članove obitelji i prijatelje. Iako je povremeno zaboravljanje tipično i benigno, određeni čimbenici mogu povećati rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
Elementi koji mogu utjecati na razvoj Alzheimerove bolesti Nekoliko čimbenika može povećati vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti. Određeni aspekti povezani su s izborom stila života, dok se drugi odnose na medicinske intervencije ili fizičku traumu. Ispod su navedena četiri primarna čimbenika koja se mogu povezati s pojavom Alzheimerove bolesti.
- Benzodiazepini su lijekovi koji se često koriste za liječenje anksioznosti i nesanice, a dobro poznati primjeri uključuju lorazepam (Ativan), alprazolam (Xanac) i klonazepam (Klonopin). Iako se ovi lijekovi obično propisuju za kratkotrajne probleme, mnogi ih ljudi konzumiraju tijekom duljeg vremenskog razdoblja, što može dovesti do komplikacija.
Studija objavljena u British Medical Journalu pokazala je da je produljena upotreba benzodiazepina, dulja od tri mjeseca, povezana s povećanim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti, pri čemu se rizik povećava za čak 51%. Iako rijetko uzimanje ovih lijekova nosi manji rizik, dugotrajnom anksioznošću ili nesanicom može se bolje upravljati alternativama kao što je kognitivno bihevioralna terapija, koja nudi učinkovito liječenje bez potencijalnih štetnih učinaka povezanih s benzodiazepinima.
Dugoročni učinci na zdravlje mozga, uključujući povećani rizik od Alzheimerove bolesti, mogu biti posljedica traumatskih ozljeda glave. Nakon takve ozljede, neki pojedinci mogu doživjeti kroničnu upalu mozga, što komplicira uklanjanje beta-amiloidnih proteina iz mozga. Postojanost ovih proteina može dovesti do njihovog nakupljanja, što dovodi do smrti neurona, što je fenomen povezan s Alzheimerovom bolešću. Dok razlozi za upornu upalu kod određenih pojedinaca ostaju nejasni, raste sumnja da ozljede glave mogu igrati ulogu u razvoju stanja, kao što je ukazao dr. Brian Giunta, psihijatar i neurolog sa Sveučilišta Južne Floride.
- Nedovoljno sna prepoznato je kao značajan čimbenik rizika za razne zdravstvene probleme, posebice Alzheimerovu bolest. Studije pokazuju da dugotrajni nedostatak sna ubrzava štetne procese u mozgu koji pridonose Alzheimerovoj bolesti. U studiji objavljenoj u časopisu Neurobiology of Aging, znanstvenici su otkrili da ograničavanje miševa na samo 4 sata sna dnevno smanjuje njihove sposobnosti učenja i pamćenja. Štoviše, ti su miševi pokazali smanjenu sposobnost neuronske komunikacije, što je u korelaciji s ubrzanim napredovanjem neurodegenerativnih poremećaja, uključujući Alzheimerovu bolest. U svjetlu ovih otkrića, nedostatak sna se pojavljuje kao potencijalno ozbiljan čimbenik rizika.
Usamljenost je značajan faktor koji može povećati rizik od razvoja demencije i Alzheimerove bolesti. Istraživanje objavljeno u Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry pokazuje da starije odrasle osobe koje osjećaju usamljenost imaju 1,63 puta veću vjerojatnost da će razviti demenciju tijekom trogodišnjeg istraživanja. Iako točni razlozi za ovu povezanost ostaju nejasni, studije pokazuju da društvena izolacija može negativno utjecati na zdravlje mozga. Posljedično, uključivanje u društvene aktivnosti i održavanje društvenih veza može biti ključno za održavanje mentalnog blagostanja.
Dok Alzheimerova bolest još uvijek nije izliječena, različiti elementi mogu igrati ulogu u njenom razvoju. Čimbenici povećanog rizika za bolest uključuju korištenje lijekova protiv tjeskobe, traume glave, nedovoljno sna i osjećaj usamljenosti. Ako osjetite simptome kao što su zaboravnost ili problemi s pamćenjem, ključno je potražiti savjet liječnika i razmotriti promjene načina života koje mogu spriječiti bolest. Usvajanje zdravog načina života koji karakterizira dovoljno sna, društveni angažman i pažljivo upravljanje lijekovima može uvelike smanjiti vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti i drugih neurodegenerativnih stanja.
