Danas je svima jasno da način naše prehrane utiče i na naše zdravlje te da je jako važno koje namirnice uvrštavamo na naš jelovnik. U nastavku poslušajte savjet jedne stručnjakinje.
Njezina životna filozofija i prehrambene navike postale su predmet pozornosti svjetskih medija jer, kako kaže, “zdravlje počinje u tanjuru”. Nakon više od pola stoljeća bavljenja oboljelima od raka, ova mudra žena svoje je iskustvo sakupila u jednostavnu preporuku: izbjegavajte dvije namirnice ako želite dug i zdrav život. Dr. Mariko poznata je po svom entuzijazmu i živahnoj osobnosti, odbila je konzumirati meso koje je prerađeno ili rafinirano bijelo. Mnogi ljudi mogu smatrati ovaj izbor šokantnim, ali uzroci se zapravo temelje na medicinskoj znanosti i dugoročnim istraživanjima o učincima hrane na ljudsko tijelo.
Prema njezinim riječima, prerađeno meso poput kobasica, hrenovki, pita i industrijske šunke ne smatra se hranom, već mješavinom kemikalija, soli i dodataka koji “ometaju osjetila, ali umrtvljuju tijelo”. Ovi proizvodi sadrže nitrate i konzervanse, tijekom obrade ovih proizvoda nastaju nitrozamini, spojevi za koje je znanstveno dokumentirano da povećavaju vjerojatnost raka. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već je priznala da je prerađeno meso karcinogen sličan azbestu i duhanu, što dodatno povećava ozbiljnost prijetnje. Portal Blic objavio je da domaći onkolozi već dugo zagovaraju važnost prehrambenih navika u prevenciji raka debelog crijeva i želuca.
Jedna studija, objavljena u British Medical Journalu, pokazala je da konzumacija samo 50 grama prethodno zapakiranog mesa dnevno povećava mogućnost raka debelog crijeva za čak 18 posto. U praksi to znači da će čak i mala količina ovih proizvoda, ako se redovito konzumira, dovesti do dugotrajnog oštećenja zdravlja. Dr. Mariko jednostavno objašnjava: “ako je boja mesa presvijetla, njegova tekstura previše glatka i može stajati na polici nekoliko tjedana – to nije komponenta hrane, to je industrijski proizvod.” Umjesto ovih obroka, davala je prednost mesu iz poljoprivrednih izvora koji su bili udomaćeni, ribi i biljnim proteinima.
Još jedna namirnica koju izbjegava je bijeli šećer, kojeg opisuje kao “tihog protivnika iz sjene”. Unatoč nedostatku potpune podrške slatkišima, on ipak priznaje da je količina šećera u našoj dnevnoj konzumaciji sada neprirodno visoka. Prema njezinim riječima, šećer ne samo da uzrokuje debljanje, on također izaziva upale u tijelu, smanjuje imunološki sustav i olakšava rast stanica raka. Na stranici Avaza stoji da endokrinolozi iz regiona potvrđuju povezanost šećera i povećanja hormona IGF-1, koji potiče rast tumora. Kada tijelo stalno ima visoke razine glukoze, ono troši energiju na regulaciju šećera umjesto da pokušava zaštititi stanice ili povećati imunitet.
- Kao rezultat toga, kaže dr. Mariko, nije neočekivano da mnogi dugotrajni pacijenti imaju oslabljen imunološki sustav – njihovo je tijelo jednostavno preopterećeno štetnim izborom hrane. Njezina dijeta je proračunska, jednostavna i ne zahtijeva dodatne troškove. Umjesto prerađenog mesa, kao primarne izvore proteina koristi ribu, jaja i mahunarke. Umjesto bijelog šećera, jela natapa medom ili pastom od datulja, a bobičasto voće često će odabrati kao prirodni dio slastica. Također, u svoj dnevni režim uključuje zeleni čaj, bogat je antioksidansima i sadrži vitamine C, D i cink. Sve to, kaže, pomaže tijelu da ostane snažno i vitalno. Web stranica Nova.rs citira nutricionisticu iz Beograda koja podržava ovakav pristup: “naša prehrana ne bi trebala biti besprijekorna, ali bi trebala biti smišljena”.
Kada konzumiramo brzu hranu, šećer ili unaprijed zapakirano meso, uživamo kratkoročno nego dugoročno. To je ono što razlikuje one koji dožive stotu od onih koji imaju problema sa srednjim godinama. Za nju dugovječnost nije slučajna, već rezultat malih, svakodnevnih odluka. “Doživjela sam stotu jer sam donosila promišljene odluke o tome čime ću svakodnevno hraniti svoje tijelo”, kaže ona. Ova dosljednost, jednostavnost i poštovanje tijela doveli su do toga da ona postane simbol zdravog starenja. Ovaj narativ ima značajnu poruku: možemo promijeniti način na koji razmišljamo o svojim bolestima promjenom svojih navika.
Uskratimo li stvari koje nas polako uništavaju – šećer i prepakirano meso – zajedno s drugom hranom koja potiče zdravlje i jača tijelo, možemo spriječiti mnoge zdravstvene probleme. Dr. Mariko smatra da je njezin životni put dokaz da zdravlje ne dolazi lako. Konstruira se uzimanjem obroka iz svakog dana, navike iz svakog dana i obroka s određenog mjesta. U svijetu koji promiče reklame za brze dijete, brzu hranu i “čudesne dodatke prehrani”, njezin primjer pokazuje da istinska moć proizlazi iz jednostavnih načela.
Priroda nam već osigurava sve što nam je potrebno – voće, povrće, svježu vodu i proporcije. Naš je posao pažljivo birati. I to je tajna njezinih dugogodišnjih uspjeha: živi savjesno, svaki zalogaj treba birati između zdravlja i bolesti, između navike i života. Istraživanje dr. Mariko S. pokazuje da je i sto godina samo nova faza života, a ne završna faza. Svojim primjerom motivira buduće generacije – jer zdravlje, kako objašnjava, nije dar, već svakodnevna odluka.
