Vriejme je za ovo doba godine neuobičajeno toplo a do kraja sedmice će temperature biti u porastu. Međutim kada će doći do zahlađenja i pojave snijega govorio je meteorolog Nedim Sladić.
Studeni u Bosni i Hercegovini obično prati prva rukavica, promrzli prsti i škripanje snijega pod stopalom. Međutim, ove godine je drugačije. Umjesto bijelog mantila, Sarajevo i ostatak zemlje probudili su se u okruženju koje podržava temperaturu, gotovo podsjećajući na prvi dan listopada, s temperaturama koje su više usporedive s početkom listopada nego s krajem mjeseca. Hoće li se dogoditi ova promjena?
Danas se najslavniji meteorolog u Bosni, Nedim Sladić, bavi ovim problemom. Kasni početak studenog. Početak studenog 2025. imao je vremenski sustav koji je bio neočekivan čak i za ljude koji su navikli na klimatske promjene. Mnogi građani Bosne i Hercegovine pripremaju se za zimske uvjete, međutim, termometri su zabilježili 24 stupnja Celzija, posebno na sjeveru zemlje. Unatoč kratkim razdobljima hladnog zraka, općenito je prva dekada studenog bila izuzetno topla, objasnio je Sladić na društvenim mrežama.
Komentirao je da nije bilo značajnih promjena koje bi uzrokovale snijeg u nizinama u ostatku mjeseca. Ugodna i topla temperatura u prvoj polovici mjeseca nije slučajna. Sladić smatra da se uzroci pripisuju dugoročnom utjecaju anticiklone, vremenskog sustava koji je i stabilan i tipično maglovit. U tim okolnostima, sunčevo zračenje je smanjeno, vjetar je smanjen, a zrak je ograničen na doline, što rezultira razvojem guste magle i niskih oblaka, a ove pojave su posebno česte u blizini riječnih tokova.
- Anticiklona i magla umjesto snijega. Sarajevo, Zenica, Tuzla i drugi gradovi u dolinama već danima pate od stagnacije zraka i smanjene vidljivosti. Umjesto pahuljica, građani se suočavaju s maglom, vlagom i zagađenjem. Sladić kaže da će se ova situacija vjerojatno nastaviti i u sljedećih nekoliko dana, jer se anticiklona teško povlači. U tim slučajevima, toplije zračne mase na vrhu atmosfere stvaraju “poklopac” koji sprječava prijenos hladnijih fronti, što odgađa dolazak snijega.
Klima je još uvijek topla, ali magla i niski oblaci je skrivaju. To izaziva osjećaj hladnoće, unatoč tome što su temperature povijesno prosječne za ovaj dio godine, rekao je meteorolog. Globalni obrasci: Madden-Julijanova teorija i sjevernoatlantska oscilacija. Unatoč želji većine građana da vide prve pahulje snijega, meteorolozi poput Sladića oslanjaju se na globalne metrike koje utječu na klimu u našoj regiji.
Jedna od oscilacija je Madden-Julijanova (MJO), što je cikličko kretanje koje opisuje povećanje i smanjenje oborina u tropskim regijama. Kada je aktivna, može utjecati i na raspodjelu oborina diljem Europe. Trenutno stanje, kaže Sladić, sugerira prijelaz u fazu koja potiče češće oborine u drugoj polovici studenog. Suprotno tome, sjevernoatlantska oscilacija (NAO), koja je odgovorna za migraciju zračnih masa između Islanda i Azora, sada je u negativnoj fazi.
To obično implicira da se ciklone mogu formirati nad mediteranskom regijom, što bi donijelo oborine, a povremeno i snijeg. Međutim, vjerojatno će to biti topao i vlažan zrak, što bi uzrokovalo nepredvidivost temperature. Druga polovica mjeseca: više oborina, ali bez snijega. Nedavna predviđanja ukazuju na to da bi do sredine mjeseca moglo doći do promjene opće situacije.
Mediteranski cikloni sposobni su povećati količinu oborina, posebno tijekom prijelaza iz druge u treću dekadu studenog. Međutim, čak ni tada, Sladić ne misli da će temperature biti preniske da bi zadržale snijeg u nizinama. “Neke planine mogu imati kratka razdoblja snijega, ali u gradovima poput Sarajeva, Mostara, Tuzle ili Banja Luke snijeg se neće osjetiti najmanje dva tjedna”, kaže.
To implicira da će većina stanovništva Bosne i Hercegovine morati još malo strpiti kako bi vidjela prve pahulje snijega. Do tada će ulice najvjerojatnije ostati poplavljene kišom, ali ne i prekrivene snijegom. Stalna toplina i pomicanje granica zime. Iskustvo pokazuje da je, sve dok se održava dugo toplo razdoblje, teško ga prekinuti. Slični obrasci su i ranije uočeni, prve snježne padaline u nizinama pale su tek krajem prosinca ili početkom siječnja.
Ove godine, rekao je, postoji velika vjerojatnost da će se prvi put snijeg ponoviti. Uzroci nisu isključivo lokalni, već i globalni – dugotrajni toplinski valovi, fluktuacije u protoku zraka i učinci klimatskih promjena, koji su sada očitiji u ovom dijelu Europe. Zasad je jedina održiva opcija promjenjivi dani, koji su obično topli i imaju malo oborina. magla i oblaci koji služe da prikriju jesen, a ne zimu.
