Mnogo ljudi se bavi numizmatikom i skuplja rijetke kovanice koje imaju neku istorijsku ali vrlo često i veliku finansijsku vrijednost kao što je slučaj sa ovom o kojoj danas pišemo.
Najnoviji oglas trgovca privukao je veliku pozornost na internetu, izvijestili su njemački mediji. Oglas prikazuje kovanicu od dva eura koja je opisana kao “izniman” predmet s cijenom od 99.000 eura. Bremen, grad u Njemačkoj, izlaže jedinstvenu kovanicu u čast dvaju najznačajnijih gradskih simbola: slavne gradske vijećnice i štovanog kipa Rolanda Bremenskog.
Oba simbola imaju značajnu ulogu u Bremenu i smatraju se mjestima svjetske baštine UNESCO-a. Valuta je osnovana 2010. godine, a ukupno je distribuirano 3 milijuna primjeraka. Međutim, pitanje je: Kako prodavači objašnjavaju pretjerane cijene koje naplaćuju za ovu određenu kovanicu? Stručnjaci vjeruju da kovanica od dva eura “Grace Kelly” vrijedi otprilike 3.000 eura, što je čini najvrjednijom te vrste. Međutim, postoji rasprava o vrijednosti bremenske valute.
Ovaj skepticizam proizlazi iz jedinstvenog sastava kovanice, koja je napravljena samo od jednog metala, za razliku od tipične mješavine nikla, bakra i mesinga. Vlasnik, kako je naznačeno u oglasu, posjeduje jedinstvenu kovanicu od 2 eura. Daljnje informacije u oglasu sugeriraju da nije pronađena nijedna druga valuta s istim atributima, što potvrđuje da je dostupna valuta iznimna.
Bonus tekst:
Danas je čokolada uobičajena u svakodnevnom životu ljudi i jedan je od najomiljenijih deserta na Zemlji. Međutim, put njezina razvoja nije bio baš ugodan. Priča o podrijetlu čokolade smještena je prije tisuća godina u središte drevnih kultura Srednje Amerike, gdje je imala drugačiju svrhu od one koju ima danas. Prvi koji su značajno koristili kakao bili su Maje, a zatim Azteci, koji su koristili njegova zrna za stvaranje pića pod nazivom “-xocolatl”, gorke, pjenaste mješavine vode, začina i ljute paprike bez šećera.
- Ovo piće nije bilo samo jednostavno uživanje, već slavlje u posudi. Smatralo se da pojačava moć, snagu, pa čak i božanske atribute. Vladari poput Moctezume pili su ga svaki dan, vjerovali su da će im pojačati snagu i koncentraciju. Međutim, kakao nije bio cijenjen samo zbog svog okusa. Sjemenke kakaa koristile su se kao oblik valute. Povijesni zapisi pokazuju da je 10 zrna bilo potrebno za kupnju piletine, dok je 100 bilo potrebno za kupnju kvalitetne tkanine.
U toj kulturi kakao nije bio samo hrana, već i sredstvo plaćanja, ponos i duhovni prikaz. Kada su španjolski kolonisti stigli u Novi svijet u 16. stoljeću, nisu primijetili dotično izvanredno piće. Hernán Cortés i njegova posada prepoznali su značaj dokumenta pa su odlučili pokazati ga europskom dvoru. Međutim, gorak okus nije bio ugodan Španjolcima.
Počeli su ga mijenjati – dodavali su mu ljute sastojke i šećer i cimet, stvarajući blaže i ugodnije piće koje je brzo postalo miljenik aristokracije. Europa je prvi put okusila čokoladu oko 1500. godine, samo u tekućem obliku. Predstavljala je luksuz i obično je bila rezervirana za najbogatije pojedince. Međutim, svaki aspekt industrijske revolucije ovisi o napretku procesa industrijalizacije.
Tijekom 19. stoljeća čokolada je doživjela novo doba. Švicarska postaje prva koja je inovirala u poboljšanju proizvodnje. Godine 1828. napredak u procesu ekstrakcije kakao maslaca omogućio je povećanje proizvodnje. Kritičnu prekretnicu dosegao je Daniel Peter 1875. godine, on i Henri Nestlé stvorili su prvu mliječnu čokoladu koristeći mlijeko u prahu kao matricu.
Ova inovacija promijenila je okus, teksturu i oblik čokolade, a sada ima oblik čvrstog deserta. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, istaknuti proizvođači poput Cadburyja, Hershey’sa i Marsa preuzeli su čokoladu kao globalnu industriju. Preko njih, slatka poslastica koja je nekoć bila rezervirana za elitu postala je dostupna svima, i to u više oblika: pločice, pereci, kreme, napitci.
