Da bismo bili zdravi potrebno je da u naš organizma redovno unosimo sve potrebne tvari poput minerala i vitamina. Međutim treba biti oprezan i ne pretjerati sa količinama jer to može dovesti do ozbiljnih posljedica.
Vitamin A tradicionalno se smatra jednim od najvažnijih mikronutrijenata koji doprinose zdravlju našeg tijela. Njegova važnost u očuvanju vida, povećanju imuniteta i poboljšanju zdravlja kože je neosporna, bez toga tijelo ne bi moglo pravilno funkcionirati. Posebno je zanimljiva činjenica da određeni karotenoidi imaju sposobnost pretvaranja egzogeno unesenog vitamina A u aktivni oblik vitamina u tijelu.
Osim svoje primarne uloge antioksidansa, vitamin A također ima snažan učinak na imunološki sustav. Smanjuje oksidativni i upalni stres, a može pomoći i u sprječavanju oštećenja stanica. Drugi dokazi upućuju na to da može imati ulogu i u smanjenju vjerojatnosti razvoja određenih vrsta raka. Međutim, primarno pitanje je: koliko je vitamina A dovoljno i kada je kraj? Istraživanje znanstvenika iz Vijetnama.
Kako bi pronašli rješenje, znanstvenici iz Vijetnama proveli su veliko istraživanje koje je uključivalo slučajeve i kontrole. U istraživanju su sudjelovale četiri pridružene bolnice koje su bile sveučilišta, a rezultati su objavljeni u medicinskom časopisu Nutrients. Sudionici su podijeljeni u dvije kategorije: preko 3700 pacijenata s različitim vrstama raka (uključujući rak jednjaka, želuca, pluća, dojke i rektuma) i oko 3000 pacijenata kojima nije dijagnosticiran rak, već su hospitalizirani iz drugih razloga.
- Podaci o prehrani prikupljeni su putem upitnika o učestalosti konzumiranja hrane. Na temelju gore navedenih informacija, za svakog sudionika određena je dnevna količina konzumiranog vitamina A, što je omogućilo dublju analizu veze između razine konzumacije i rizika od raka. Zaključak i važni nalazi Analiza je pokazala značajan obrazac: odnos u obliku slova U između konzumacije vitamina A i rizika od raka. To implicira da visoka ili niska količina unosa vitamina A povećava vjerojatnost razvoja bolesti, dok je umjerena količina povezana s najmanjom vjerojatnošću.
Raspon unosa za koji se pokazalo da je učinkovit bio je 85,3-104 µg dnevno, što je prosječna količina unosa uočena u kontrolnoj skupini. Najjače povezane bolesti uočene su kod raka jednjaka, dojke, želuca i rektuma. Zanimljivo je da nije uočena značajna povezanost s unosom vitamina A kod raka debelog crijeva. Ograničenja istraživanja Unatoč intrigantnim rezultatima, važno je prepoznati da istraživanje ima nedostatke.
Metoda prikupljanja podataka temeljila se na sjećanju sudionika o prehrambenim navikama, što je uvijek podložno riziku od netočnih podataka. Također, budući da je istraživanje provedeno u bolnicama, rezultati se možda neće lako prenijeti na širu populaciju ili na pojedince iz drugih kulturnih i etničkih skupina. Koliko se potrebnog vitamina A konzumira? Kada se razmatra količina vitamina A koja se konzumira, opće pravilo je “ni premalo, ni previše”.
Prema Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH), preporučena dnevna vrijednost (izražena u RAE – ekvivalent aktivnosti retinola) ovisi o dobi, spolu i zdravstvenom stanju pojedinca: muškarci: 900 µg RAE žene: 700 µg RAE trudnice: 770 µg RAE dojilje: 1300 µg RAE. Ove statistike pokazuju potrebu doziranja unosa, jer nedostatak ili prekomjerna doza može dovesti do ozbiljnih posljedica. Namirnice koje sadrže puno vitamina A. Srećom, vitamin A prisutan je u većini namirnica u koncentraciji koju je lako dobiti raznolikom prehranom.
Namirnice koje su posebno cijenjene uključuju: mrkvu slatki krumpir bundevu špinat tunu goveđu jetricu Kombiniranjem i kreativnom pripremom ovih namirnica moguće je zadovoljiti dnevne potrebe uz ukusnu hranu. Na primjer, krem juha od bundeve ili slatkog krumpira mogu biti zdrav i jednostavan način dodavanja ovog vitamina. “Široka slika zdravih praksi” Ključno je zapamtiti da vitamin A nije jedini uzrok prevencije raka. Prehrana je samo jedan dio problema.
Američko društvo za rak sugerira da se vjerojatnost obolijevanja od raka značajno smanjuje kada se uključi nekoliko zdravih navika: prehrana s uravnoteženim, protuupalnim sastavom koja uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice, orašaste plodove i sjemenke. dosljedna tjelesna aktivnost koja je korisna za tjelesnu težinu izbjegavanje ili minimiziranje konzumacije alkohola prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskih proizvoda Znanstveni konsenzus sve je više posvećen konceptu da kombinacija ova tri faktora nudi najveću zaštitu.
