Zbog klimatskih promjena i zagađenja za koja su uglavnom krivi ljudi došlo je i do promjene klime i već godinama i u našem regionu su zime blage sa veoma malo snijega.
Iako se početak sezone smatrao blagim, s dnevnim temperaturama u prosjeku oko 2 do 3 stupnja Celzija i povremenim slabim snježnim padalinama, situacija se iznenada promijenila. Hladna masa sa sjevera koja se podigla nad Moskvom i europskim dijelom Rusije dovela je do onoga što meteorolozi opisuju kao jednu od najsnažnijih polarnih oluja u posljednjih nekoliko desetljeća.
Dok se većina stanovnika još nije prilagodila početku zime, hladni val dogodio se iznenada, snizivši temperaturu u glavnom gradu Rusije na čak -15°C, s predviđanjima da će noć donijeti teže uvjete i hladnih -22°C. Neki dijelovi sjeverne Rusije već su iskusili temperature od -30 stupnjeva Celzija, dok meteorolozi predviđaju da će temperatura u nadolazećim danima samo dodatno padati.
Izvješća ruskih meteorologa, koja se spominju u “RTS Meteo”, opisuju najtoplije dane ove sezone kao sredinu tjedna za Moskvu. Dnevne vrijednosti dosezale bi -33°C, dok bi tijekom noći ostale oko -25°C, što je znatno niže od tipične siječanjske temperature. Ako se zna da je prosječna jutarnja temperatura tijekom ove sezone obično oko -8°C, a dnevna oko -4°C, očito je kolika je to temperaturna razlika.
- Sjeverno od Moskve, situacija je još očajnija. Neka područja mogu imati jutarnje temperature od -40°C, dok će danju imati samo nekoliko stupnjeva Celzija. Ovo je prava arktička eksplozija, međutim, u azijskom dijelu Rusije takve temperature nisu neuobičajene – u Jakutsku tijekom zimske sezone temperature se kreću od -50 do -60°C. Međutim, najzabrinjavajući aspekt je činjenica da je ovakvo hladno vrijeme stiglo do europskog dijela zemlje, koji nije prilagođen tako brutalnim uvjetima.
Osim toga, kako “Avaz” navodi u svojoj istrazi o nepravilnostima na europskom kontinentu, dio istočne Europe ima paradoksalnu temperaturnu razliku. Dok sjeverni dio Rusije doživljava temperature ispod nule, dijelovi Ukrajine i južne Rusije doživljavaju temperature iznad nule, što dodatno pogoršava neobičnu prirodu atmosferskih promjena. Još jedan intrigantan aspekt su polarna područja iznad Islandije i Skandinavije, koja zbog tople struje u oceanu imaju temperature koje se kreću oko 0ºC i +5ºC, što je znatno toplije nego u većem dijelu Rusije.
Cijela se situacija ne smatra samo neobičnim meteorološkim fenomenom, već se smatra i značajnom sigurnosnom prijetnjom. Ove niske temperature opasne su za život, posebno za starije osobe, beskućnike, ljude koji nemaju potrebno grijanje i putnike koji su na otvorenom. Stručnjaci upozoravaju da boravak vani dulji od nekoliko minuta može dovesti do ozeblina i ozbiljnih zdravstvenih problema. Kao rezultat toga, stanovnicima pogođenih područja preporučuje se da ostanu u svojim domovima, izbjegavaju putovanja i nose više slojeva odjeće.
Dok se Rusija bori s hladnim valom, ostatak Europe, uključujući Balkan, suočava se s potpuno drugačijim scenarijem. Podaci “N1 Meteo” pokazuju da će temperature u Srbiji biti 16-17 stupnjeva Celzija, što je 10-15 stupnjeva više od prosjeka. Uzrok tome su tople zračne mase s Atlantika i Mediterana usmjerene prema Balkanu, što uzrokuje povećanje i topline i oborina. Prema meteorologu, cikloni će biti uobičajeni, pa će povremeno biti oborina, što se posebno odnosi na viša područja.
Ovakvo vrijeme odgovarat će Europi sljedećih dana. Ledeni val iz Rusije mogao bi tijekom vikenda utjecati na područja Ukrajine i baltičkih država, međutim, na manje ozbiljan način. Međutim, ključno je prepoznati da će drugi dio siječnja imati konzistentnu temperaturu na cijelom europskom kontinentu, uključujući i Srbiju. Očekuje se blagi pad vrijednosti, ali unutar tipičnog raspona za ovo doba godine, s potencijalom za snježne padaline. Sve to sugerira veliku dinamiku atmosfere i česte promjene koje sve češće iznenađuju meteorologe.
Varijacije u vremenskim obrascima, sve veći temperaturni ekstremi i nagle promjene temperaturnih razdoblja postaju sve očitije. Mnogi klimatski stručnjaci smatraju da je ovo jedan od najočitijih znakova klimatskih promjena, što se odrazilo u sve većoj učestalosti anomalnih temperatura – od tropskih valova do globalnih hladnih udara. Ključno je prepoznati da ovi ekstremi nisu izolirani jedan od drugoga, već su dio većeg procesa na koji utječu globalne klimatske promjene.
Stanovnicima pogođenih područja savjetuje se oprez, a meteorološke službe diljem Europe već su izdale izjavu da će ostatak zime vjerojatno će biti karakterizirani oscilacijama koje treba pratiti i za koje se treba pripremiti. Dok neki danas zapravo drhte od hladnoće, drugi su šokirani proljetnim vrijednostima – još jedan primjer da klima postaje nestabilnija nego ikad prije.
Ovaj ledeni val je jednostavan: priroda nas dosljedno uči da ništa nije konstantno u vremenu i da se ono oko nas brzo mijenja. Bez obzira živite li u Rusiji, na Balkanu ili u Skandinaviji, događaji koji se događaju dio su iste priče – priče o planetu koji se razvija brže nego što je itko isprva mislio.
