Krompir se može pripremiti na puno načina, ali je uvijek važno izabrati pravi krompir. Ako naiđemo na krompir koji je ovakav, znači da je otrovan i nikako ga ne uzimajte.
- Krumpir je uobičajen u većini kuhinja na Zemlji. Kuhan, pečen, pržen ili miksan – postao je uobičajena komponenta mnogih jela. Jednostavan je za pripremu, hranjiv i pristupačan, zbog čega se ljudi diljem svijeta svakodnevno oslanjaju na njega. Međutim, unatoč popularnosti kulture, krumpir ima skrivenu osobinu koja se rijetko spominje. Mali, naizgled beznačajan aspekt površine koji bi mogao ukazivati na problem.
Konkretno, kada krumpir postane zelen, to nisu samo estetske promjene. Zelena boja ukazuje na potencijalno štetnu tvar – solanin. Razumijevanje procesa i razloga za to ključno je za sigurnu upotrebu ovog svakodnevnog povrća. Što uzrokuje boju krumpira? Zelena boja krumpira prvenstveno je uzrokovana stvaranjem klorofila, pigmenta koji nastaje izlaganjem krumpira sunčevoj svjetlosti.
Klorofil se sam po sebi ne smatra štetnim; uobičajen je u drugim biljkama koje se svakodnevno konzumiraju. Problem je u tome što je ovaj postupak stvaranja klorofila obično popraćen povećanim oslobađanjem solanina. Solanin je kemikalija koju biljke prirodno oslobađaju kako bi se obranile od predatora, bakterija i virusa. Važan je za prirodni svijet, ali u većem opsegu može negativno utjecati i na ljudski organizam.
Stoga je prepoznavanje znakova njegove prisutnosti od najveće važnosti. Koja je svrha solanina i kako djeluje? Solanin je član porodice glikoalkaloida i prirodno je prisutan u svim dijelovima biljke krumpira: listovima, stabljikama, cvjetovima i plodovima. U koži krumpira ovo je stanje najčešće blizu površine, što se posebno odnosi na područja koja su zelena ili na drugi način oštećena.
Male količine solanina obično ne dovode do ikakvih simptoma. Međutim, ako se sav solanin proguta, može doći do trovanja. Simptomi uključuju mučninu, povraćanje, bolove u trbuhu, vrtoglavicu i neurološke probleme poput zbunjenosti i glavobolje. Za osjetljive osobe ili djecu, čak i manje doze mogu dovesti do problema. Znanstvena istraživanja pokazala su da solanin može oštetiti membrane stanica i pomaknuti crijevnu barijeru.
To može dovesti do nelagode u probavnom traktu i nemogućnosti apsorpcije hranjivih tvari. Zato je korisno obratiti pozornost na boju krumpira. Kako prepoznati i reagirati na “zeleniji” krumpir. Jednostavno je identificirati krumpir koji ima veću koncentraciju solanina, sve što trebate učiniti je procijeniti područje. Ako primijetite zelena područja ili mrlje koje su počele mijenjati boju, to je značajan pokazatelj da je krumpir bio izložen sunčevoj svjetlosti dulje vrijeme.
Ovaj krumpir ne treba odmah baciti, ali je ključno procijeniti stupanj oštećenja. Ako je sačuvan samo mali dio zelene boje, može se ukloniti guljenjem ili rezanjem zahvaćenog područja. Međutim, ako je više od trećine krumpira promijenilo boju, najbolje ga je ne jesti. Količina solanina u ovoj biljci obično je prevelika, čak i nakon što je kuhana. Osim toga, ključno je znati da toplinska obrada, uključujući kuhanje, prženje ili pečenje, ne uklanja u potpunosti solanin. Otporan je na toplinu, što znači da se ne može unijeti u organizam kao drugi toksini.
Kako pravilno čuvati krumpir Najučinkovitiji način izbjegavanja stvaranja solanina je pravilno skladištenje krumpira. Krumpir se nikada ne smije čuvati na mjestima s izravnom sunčevom svjetlošću ili jakom umjetnom rasvjetom. Optimalno mjesto za skladištenje je suho, tamno i hladno, ali ne prehladno, jer velika temperaturna razlika može dovesti do pretvorbe škroba u šećer, što mijenja okus. Prikladna je podzemna, ostavna ili kartonska posuda za skladištenje u tamnom dijelu kuhinje. Krumpir treba čuvati u mrežastim ili papirnatim vrećicama koje omogućuju protok zraka.
Plastika zadržava vodu i potiče rast truleži, najbolje ju je izbjegavati. Osim toga, važno je povremeno procijeniti zalihe i zamijeniti stare ili bolesne krumpire novima. Još jedan pokazatelj početka procesa proizvodnje solanina je proces klijanja. Razočaravajući krumpir na sunčevoj svjetlosti supermarketa. Ključno je da budete u stanju prepoznati krumpir koji ima zelenkastu boju.
- Rasvjeta u supermarketima često je dovoljna da izazove stvaranje klorofila i solanina, što se posebno odnosi na krumpir koji se skladišti dulje vrijeme. Zato je korisno obratiti pozornost na izgled i odabrati primjerke s higijenskom, neliheniziranom korom koja ne sadrži bakterije ili traume. Ako ste primijetili da krumpir lako pozeleni kod kuće, to može biti znak osjetljivije vrste ili nedovoljnog režima skladištenja u trgovini prije kupnje. Koliko je sigurno jesti krumpir?
Unatoč rizicima, zapravo nema potrebe za brigom: većina krumpira sigurna je za svakodnevnu konzumaciju. Prosječna količina solanina je niska i ne predstavlja opasnost. Problem se javlja samo kada se krumpir nepravilno skladišti, dulje vrijeme na sunčevoj svjetlosti ili kada se zeleni dijelovi koriste bez prethodnog vađenja. Međutim, krumpir ima značajnu ulogu u osiguravanju hranjivih tvari, uključujući vitamin C, kalij i složene ugljikohidrate koji daju energiju. Međutim, slično kao i kod drugih namirnica, tajna je u pažnji i pravilnom tretmanu.
