Sveti Sava je slava koju obilježava veliki broj porodica u Srbiji a danas vam donosimo neke zanimljive detalje o običajima i narodnim vjerovanjima vezanim za ovaj praznik.
Dana 27. siječnja, sljedbenici srpske pravoslavne vjere slave Svetog Savu, jednog od najznačajnijih srpskih svetaca, koji je 1219. godine postigao autonomiju Srpske pravoslavne crkve, što je posljedično jamčilo neovisnost denominacije u Srbiji. Sveti Sava postao je značajna figura u vjerskom i kulturnom životu Srbije, a njegov dan obilježavaju brojne tradicije i vjerska vjerovanja koja se prenose s koljena na koljeno.
- Popularna legenda kaže da se crvena boja ne smije koristiti na Svetog Savu, a podrijetlo je povijesno. Naime, poljoprivrednici su bili zabrinuti da će crvena boja privući vukove koji bi napali njihova stada. Budući da je Sveti Sava bio povezan s obožavanjem stoke, bilo je uobičajeno pustiti životinje da slobodno lutaju na ovaj dan. Boja krvi, koja se smatrala crvenom, smatrala se opasnom jer se vjerovalo da privlači divlje životinje, posebno vukove.
Osim toga, smatralo se da se na ovaj dan ne smije koristiti britva ili oštrice za rezanje, jer bi to dovelo do nesreće. Vjerovalo se da će ovi oštri predmeti omogućiti “preokret” stvorenja poput vukova i povećati njihovu opasnost. Ovaj običaj bio je posvećen zaštiti stoke, jer su se vukovi smatrali opasnošću. Također, smatralo se nepovoljnim znakom ako na Svetog Savu sijevaju munje. Tijekom zime, munje se smatraju neuobičajenom pojavom, ako na ovaj dan sijevaju grmljavine, smatra se da će se dogoditi nešto loše.
- Ovaj fenomen dokumentiran je i u narodnoj glazbi, poput pjesme “Početak dahijske bune”, koja opisuje nepovoljne uvjete kao prisutne. Suprotno tome, ako je klima na Svetog Savu sunčana, smatra se srećom. Sunčan dan bio je pokazatelj produktivne godine, bio bi produktivan, uspješan i sretan te bi donio bogatstvo. Ove pretpostavke izvedene su iz prirodnih obrazaca i često su se koristile za predviđanje budućnosti. Unatoč crvenoj boji Svetog Save, što ukazuje na to da se to obično ne radi na ovaj dan, postoje iznimke.
Danas, slijedeći narodnu tradiciju, domaćin je trebao preuzeti sve značajne kućanske poslove. Zbog običaja puštanja stoke na slobodu, Savindan se smatrao danom kada su žene trebale obavljati kućanske poslove, a muškarci svoje poslove. Čak se tražilo i da se obave značajne pripreme, jer je taj dan imao značajnu važnost u obiteljskoj tradiciji. Na Svetog Savu, kao i na druge značajne blagdane, obavezno je postiti prema pravilu, ali je dopušteno konzumirati ribu.
To je od posebne važnosti petkom i četvrtkom, jer nakon blagdana slijedi strogi režim posta. Još jedno povezano vjerovanje je da djeca na Svetog Savu trebaju naučiti nešto novo – barem pjesmu. Očekuje se da ako djeca na ovaj dan ne nauče ništa novo, postanu lijena tijekom godine i ne budu imala pravilan napredak.
Bonus tekst:
Kaša, koja se prije smatrala hranom za manje sretne, sada se ponovno predstavlja kao “zdravo” strano jelo. Proizvodi se od kukuruznog brašna bijele ili žute boje, često se naziva kukuruznim grizom ili palentom. Budući da ne sadrži gluten, kaša ne samo da može biti ukusan doručak, već se smatra i jednom od najzdravijih opcija koje su nam dostupne. Kukuruzno brašno puno je nutritivnih vrijednosti koje su potrebne našem tijelu, uključujući vitamine A, E i razne vitamine B skupine, kao i razne minerale.
Značajna je po visokim razinama fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Naime, kaša ima kalorijski sadržaj od oko 380 na 100 grama, što je 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti u kukuruznom brašnu blagotvorno utječu na naše zdravlje, posebno na funkciju crijeva. Značajna količina vlakana u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima povećava osjećaj sitosti. Ove hranjive tvari se apsorbiraju sporije i potiču tipične probavne procese u crijevima.
To je primarni uzrok blagotvornih učinaka kaše, bez obzira imamo li problema s probavom ili ne. Osim toga, kukuruz je bogat karotenoidima, ovi pigmenti, zajedno sa zdravim biljnim mastima, ključni su za učinkovito kretanje crijevnih mišića. To olakšava sprječavanje zatvora i regulira proces probave. Kukuruz je korisno jesti kao hranu s visokom koncentracijom zdravih masti, složenih ugljikohidrata i vlakana.
