Velika većina ljudi na planeti zemlji još uvijek ne shvata dovoljno ozbiljno promjene koje se dešavaju zagađenjem koje smo sami izazvali i ne pridaju tome potrebnu važnost.
Znanstvenici iz Biltena atomskih znanstvenika izjavili su da je Sat Sudnjeg dana produžen na 85 sekundi u ponoć, što je najbliže simboličnom globalnom uništenju od njegova početka 1947. godine. Ovaj izbor ukazuje na ozbiljnu zabrinutost zbog kombinacije vojnih, političkih, tehnoloških i ekoloških opasnosti koje, kako vjeruju, mogu destabilizirati planet u cjelini. Unatoč tome što ime može djelovati dramatično, Sat Sudnjeg dana nije zamišljen kao proročanstvo ili precizan opis budućnosti.
To je znak upozorenja koji jasno komunicira javnosti i svjetskim vođama koliko su opasne odluke ljudi blizu linije bez povratka. Na tom satu, ponoć je vrijeme globalne katastrofe, a svaki pokušaj približavanja granici smatra se značajnim pokazateljem da se svijet kreće u pogrešnom smjeru. Odluka da se smanji pomicanje kazaljke za samo 85 sekundi do ponoći proizašla je iz višemjesečne rasprave sa stručnjacima iz različitih disciplina.
Znanstvenici su razmatrali stanje međunarodne sigurnosti, političke odnose između velikih sila, zabrinjavajući tehnološki napredak, kao i klimatske promjene koje pojačavaju postojeće sukobe. Zaključak je bio očit: opasnosti nisu samo aditivne, već se i međusobno pojačavaju. Jedan od najznačajnijih razloga za ovaj alarmantan izbor je sve veća nestabilnost svijeta. Interakcije između nuklearnih sila sve su napetije, a jezik koji se koristi u međunarodnim odnosima često je borben i agresivan. Sukob u Ukrajini, tekući sporovi na Bliskom istoku i rastuće napetosti u Aziji zajedno doprinose opasnom okruženju koje uključuje pogreške, pogrešne procjene i naglo povećanje opasnosti.
- Znanstvenici su upozorili da se nuklearno oružje u javnim razgovorima ponavlja kao oblik pritiska, što povećava vjerojatnost ozbiljnih posljedica. Posebno je zabrinjavajuće erozija međunarodnih sporazuma koji su desetljećima korišteni kao prepreka neograničenom širenju nuklearnog oružja. Mnogi od tih sporazuma dovedeni su u pitanje ili suspendirani, a povjerenje između država s nuklearnim oružjem je na najnižoj razini ikad. Bez jasnih smjernica i mehanizama nadzora, svijet bi se lako vratio u novu, opasniju utrku u naoružanju.
Osim nuklearne opasnosti, nove metode, posebno sve veća popularnost umjetne inteligencije, privlače sve veću pozornost. Znanstvenici priznaju da se napredna računala sve više koriste u vojnim sustavima, a ta računala ponekad nemaju ikakvih etičkih ili pravnih ograničenja. Značajna je zabrinutost da automatizirane odluke u katastrofalnim situacijama mogu dovesti do netočnih odgovora, bez ljudskog nadzora. Osim toga, umjetna inteligencija potiče širenje netočnih informacija, što zauzvrat potkopava povjerenje u znanost i medije.
Brzo širenje lažnih vijesti i dezinformacija putem digitalnih medijskih platformi otežava donošenje informiranih odluka u situacijama koje zahtijevaju globalnu suradnju. Umjesto kolektivnog odgovora na krize, svijet se sada više suočava s podjelama, skepticizmom i polarizacijom, što sve povećava vjerojatnost sukoba. Klimatske promjene još su jedan, često zanemaren, ali izuzetno štetan čimbenik.
Ekstremni vremenski događaji, suše, poplave i porast razine mora utječu na sigurnost hrane, dostupnost vode i stabilnost cijelih regija. Ove promjene uzrokuju velike migracije i povećavaju napetosti između zajednica i država. Znanstvenici smatraju klimatsku krizu i ekološkim problemom i značajnom sigurnosnom prijetnjom koja može dovesti do novih sporova. Unatoč mračnoj slici, poruka Sudnjeg dana nije bez nade. Predstavnici Bulletina objašnjavaju da kazaljka nije fiksirana na mjestu i da se može pomicati unatrag.
Međutim, to zahtijeva hrabre i promišljene političke akcije, obnovu međunarodnih sporazuma, jačanje povjerenja među zemljama i ozbiljno razmatranje klimatskih i tehnoloških pitanja. Osnivači organizacije, među kojima su bili Albert Einstein i J. Robert Oppenheimer, vjerovali su da znanstvenici trebaju imati moralnu obvezu upozoriti svijet na opasnosti ljudskog znanja i moći.
Njihov koncept i danas je živ kroz Sudnji dan kao upozorenje da budućnost nije unaprijed određena, već se temelji na odlukama koje donosimo. U konačnici, Sudnji dan ne mjeri količinu vremena preostalog u svijetu, već stupanj u kojem smo spremni izbjeći najteže posljedice. Njegova najveća moć leži u ovom simboličnom prikazu – kao upozorenje, ali i kao apel za odgovornost, razum i globalnu solidarnost u eri veće potrebe.
