E, kad dođe Vrbica, u selima i varošima širom Srbije i gde god se čuje reč pravoslavna – srce zatreperi, deca se razdragaju, a zvona na sve strane zveckaju. Nije to samo praznik, to je dan dječje radosti, dan kada crkve pune malene ručice koje drže vrbove grančice, a njihovi osmjesi sijaju poput sunca u proljeće. Iako mališanima nije sve jasno, oni osjećaju – ima nešto posebno u tom danu.
Vrbica – Praznik vjere i tradicije
Na Vrbicu, u duhu Časnog posta, svi običaji imaju za cilj da očiste i dušu i tijelo. Trpeza tog dana, kao i u svim danima posta, ostaje posna, a vjernici nastoje očuvati duhovnu čistoću. Vrba je u ovom kontekstu simbol života i vjernosti, jer zamjenjuje palmine grane koje su nosili vjernici u Jerusalimu dočekujući Hrista. Pošto palme ne rastu na našim prostorima, vrba je postala simbol radosti, zdravlja i duhovne čvrstine.
Šta se sve radi na Vrbicu?
Vrbica ima poseban ritualni karakter, a jedan od najpoznatijih običaja je povorka djece koja dolaze u crkvu s grančicama vrbe i zvončićima u rukama. Djeca su obučena u svečanu odjeću, a njihova prisutnost u crkvi, zajedno s pjesmama i zvoncima, predstavlja istinsku radost koja se širi među okupljenim vjernicima. Za ovu priliku, vrbove grane se unose u crkve, gdje ostaju do nedjelje, kada se slavi Cveti. Na Cveti, grane vrbe se blagosiljaju i dijele narodu, koji ih nosi kući kao blagoslov za zdravlje, napredak i zaštitu doma.
Narodna vjerovanja i običaji vezani za Vrbicu
U mnogim krajevima, vrba se smatra simbolom zdravlja, pa se često vjeruje da ona donosi snagu i otpornost, dok kopriva, iako žari, simbolizuje zaštitu od bolesti. Zanimljiv običaj vezan za Vrbicu je odlazak na rijeku ujutro, gdje se vjernici umivaju hladnom vodom, a zatim uzimaju kamičak iz rijeke, koji se šutne daleko uz riječi:
-
„Koliko sam ovaj kamen bacio, toliko zmija daleko od mene bila.“
Ovaj ritual ima simboličko značenje, jer se na taj način vjeruje da se čisti i štiti i dom i duša.
Cvijeće, voda i simbolika proljeća
Cvijeće ima važnu ulogu u običajima vezanim za Vrbicu. Naime, svježe brano cvijeće se ostavlja da prenoći u vodi, a ujutro, na Cveti, svi ukućani se trebaju umiti tom vodom. Ovo je znak pročišćenja, obnove i zdravlja za cijelu godinu. Osim toga, u nekim delovima Srbije, mlade djevojke, obučene u narodnu nošnju i ukrašene cvijećem, odlaze od kuće do kuće pjevajući lazaričke pjesme. Ove povorke donose radost, simbolizuju dolazak proljeća, novog života i plodnosti. Domaćini ih dočekuju s osmijehom, darujući ih jajima, orasima, brašnom, jer vjeruju da takve djevojke donose blagoslov u dom.
Vjerski značaj Lazareve subote
Za pravoslavne hrišćane, Lazareva subota nije samo običan praznik – to je dan kada se prisjećamo čuda vaskrsenja Lazara. Prema crkvenom predanju, Lazar je nakon svog vaskrsenja živio još 30 godina kao arhiepiskop na Kipru, propovijedajući Hristovu riječ. Vaskrsenje Lazara je, međutim, bilo događaj koji je razgnjevio prvosveštenike, jer je ubrzalo odluku da Isusa osude i pogube. Zato crkva spaja tugu i radost – vaskrsenje Lazara i predstojeće Hristovo stradanje.
Vrbica danas – Praznik nade i dječjeg smijeha
Iako današnji svijet donosi ubrzan ritam života, zaborav i otuđenost, Vrbica i dalje okuplja porodice, djecu i vjernike oko temeljnih vrijednosti – vjera, radost, čistota i nada. Na ovaj dan, djeca postaju simbol budućnosti i nade, a njihov smijeh podsjeća na ljubav i blagoslov. Kao što je zapisano u Jevanđelju:
-
„Pustite djecu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko.“
Zato, ako imate priliku, povedite dijete u crkvu, da osjeti duh praznika. Dajte mu zvončić i grančicu vrbe da zadrži uspomenu na ovaj poseban trenutak. Vrbica je dan koji donosi radost, zdravlje i mir, a svaki zvončić koji zazvoni podsjeća nas na dobrotu, vjernost i pobjedu života
