Prije dva mjeseca je preminuo uvaženi doktor Emir Solaković koji je često bio gost raznih emisija koje su bile posvećen zdravlju i svojim korisnim savjetima je pomogao mnogima koji su ga slušali i gledali.
Renomirani kardiokirurg dr. Emir Solaković upozorio je kako uobičajeni laboratorijski nalazi nisu uvijek pokazatelj pravog stanja organizma, posebno kada je u pitanju rizik od srčanog ili moždanog udara. Unatoč tome što se većina pacijenata oslanja na osnovne metrike kao što su kolesterol, šećer ili krvni tlak, liječnika prvenstveno zanimaju metrike koje pružaju bolje razumijevanje, uključujući CRP i fibrinogen, te su dvije metrike posebno značajne. Smatra da ljudi često pretpostavljaju da su kardiovaskularne bolesti isključivo uzrokovane lošom prehranom ili manjkom tjelesne aktivnosti.
Unatoč tome što su to nedvojbeno značajni čimbenici, stvarna prijetnja često dolazi iznutra – tiho i neprimjetno. Kronične ili čak blage infekcije koje ne dovode do značajnih simptoma mogu ozbiljno utjecati na zdravlje krvnih žila. Oštećenje endotelnog sloja, unutarnjeg sloja arterije, može se pripisati upravo prisutnosti tih prikrivenih upalnih procesa. Kroz mala oštećenja stijenke arterije dolazi do nakupljanja krvnih sastojaka uključujući eritrocite, leukocite i trombocite, što stvara temelje za aterosklerozu. Ovo stanje polako ali sigurno smanjuje krvne žile, što povećava vjerojatnost srčanog ili moždanog udara.
Dr. Solaković se fokusira na CRP kao posebno važan pokazatelj upale. Za razliku od tradicionalnih vrijednosti poput sedimentacije ili broja leukocita, CRP je specifičnije povezan s kroničnom upalom. U zdravih osoba, razine CRP-a obično su između 5 i 10 mg/L, a svaka vrijednost veća od te ukazuje na procese koje tijelo pokušava riješiti bez naše svijesti, obično bez uspjeha. Ako je CRP visok, čak i uz liječenje, to je pokazatelj da je tijelo još uvijek angažirano. Nasuprot tome, njegovo smanjenje nakon nekoliko dana liječenja sugerira da terapija daje rezultate.
Drugi važan čimbenik koji se često zanemaruje je fibrinogen, protein uključen u proces zgrušavanja krvi. Kada su vrijednosti povišene, povećava se volumen krvi, koja teško prolazi kroz krvne žile, zbog čega je stvaranje ugrušaka idealno. Fibrinogen se pretvara u tanke niti koje olakšavaju stvaranje tromba, ali kada ih je previše, krvni sustav tijela postaje preopterećen. Mnogi čimbenici pridonose povećanju razine fibrinogena – uključujući pretilost, pušenje, stres, visoki krvni tlak i nedostatak tjelesne aktivnosti.
- Zanimljivo, čak i kada su svi ostali rezultati povoljni – kolesterol pod kontrolom, šećer pod kontrolom, krvni tlak dosljedan – povećani CRP i fibrinogen i dalje imaju potencijal dovesti do ozbiljnih kardiovaskularnih događaja. Zbog toga je liječnica naglasila da je prevencija važnija od reagiranja. Nema potrebe čekati da se pojave prvi simptomi. Nasuprot tome, pravovremene procjene i prošireni testovi u laboratoriju mogu pokazati što nam je tijelo pokušavalo priopćiti dugo vremena. I CRP i fibrinogen smatraju se znakom opreza, ali ih treba shvatiti ozbiljno. Osim dijagnostike, poznavanje ovih osobina također pomaže u odabiru liječenja. Ako je očito da postoji upala, ali se CRP ne smanjuje, to je znak da treba promijeniti pristup.
Ako metrika raste, to znači da smo na pravom putu. Ovo načelo rezultira personaliziranim pristupom liječenju, što podrazumijeva pružanje svakom pacijentu onoga što mu je potrebno. Najveća poruka koju dr. Solaković prenosi svima je da zdravlje ne treba odgađati. Ne bismo se trebali oslanjati samo na ono što je vidljivo. Nezrela upala, problemi s koagulacijom i vaskularno preopterećenje procesi su koji se odvijaju iz raznih razloga, često bez ikakvih simptoma.
I zato je ključno razmišljati o zdravlju prije nego što se bol pojavi, jer tada će vjerojatno biti prekasno. U konačnici, razumijevanje načina na koji funkcioniraju CRP i fibrinogen i značenje njihovih razina može biti razlika između bolesti i prevencije. znanje je najmoćniji lijek, a osobna njega je najprikladnija odluka koju možemo donijeti.
