Plazma keks je kod nas u regionu nezamjenljiv i generacije su odrastale uz njega. Domaćice ovaj keks koriste za pripremu ukusnih kolača a mi se danas prisjećamo njegovog izdanja od prije više godina.
Plazma je nastala u Požarevcu 1967. godine i gotovo šest desetljeća je sastavni dio naših života, naših domova, naše mladosti i naše kulture. Najpoželjniji keksi često se koriste kao brzo rješenje kada smo u potrazi za međuobrokom, za obnavljanje energije ili za uživanje u raznim ukusnim desertima koji zadovoljavaju naše želje. Umotana u prepoznatljivi crveni omot, Plazma je značajna sastavnica našeg svakodnevnog života. Sjećate li se starog pakiranja na kojem je bila mlada djevojka?
Godine 1999. pobijedila je na natjecanju “Glazbeni tobogan” koji ju je uspoređivao s drugim glazbenicima, a 2000. godine postala je zaštitno lice Plazma keksa. Aleksandra Nedošan iz Kikinde imala je samo 4 i po godine kada je umrla. Kasnije je shvatila da je prenezrela da bi shvatila događaje oko sebe. Svojevremeno je za Telegraf objasnila da joj druženje i igra prijaju, ali i ostalim djevojkama. Nakon toga počela je snimati reklame i slikati se za kalendare, u čemu je prepoznala svoj uspjeh. Korporacija joj je redovito osiguravala pakete slatkiša za rođendane i praznike, koji su u velikim količinama dijeljeni drugoj djeci. Do 2006. zvali su je Bambi dijete.
Kako je objasnila, saznala je preko novina da je zbog propasti renomiranog brenda izgubila popularnost, što ju je prilično emotivno raznježilo. Aleksandra je posljednja mlada dama koja nam je poklonila osmijeh putem kutije najslavnijih keksa na ovim prostorima. Važno je napomenuti da je izuzetna u svemu što radi, te da ima širok raspon talenta i prilagodljivosti. Dugi intervju od prije nekoliko godina pokazuje njezino sudjelovanje u folkloru, pjevačku skupinu i nekoliko glazbenih spotova. Osim toga, nastavila je svoje istraživanje o primaljstvu na Sveučilištu zdravstvenih znanosti. Ipak, mnogi je i dalje zovu Bambika. Nadimak stoji uz njezino formalno ime, a na njezinoj osobnoj Facebook stranici primijetili smo da je umjesto njezinog konačnog imena Nedošan, pisalo Majstorović.
Dodatni tekst:
Smokve, plod stabla smokve, od najranijih civilizacija smatraju se simbolom plodnosti i obilja. Njihov profil okusa, zdravstvene dobrobiti i kulturni značaj čine ih ne samo važnima u prehrani, već i središnjim dijelom brojnih priča i legendi. Ovaj esej raspravljat će o povijesnom značaju, hranjivoj vrijednosti i kulturnoj važnosti smokava, značajne su za ljudsko postojanje u svakom razdoblju. Podrijetlo i povijest smokava posvećena je Aziji, točnije Bliskom istoku i regiji jugozapadne Azije. Ovo voće je dokumentirano od početka civilizacija, bilo ga je u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu.
- Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok su je Egipćani koristili zbog ljekovitih svojstava. Smokve se spominju u Bibliji i imaju simboličnu važnost u različitim religijskim i filozofskim tradicijama, te tradicije predstavljaju život, znanje i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistička literatura sugerira da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao pod stablom smokve. Smokve su vrlo hranjivo voće koje je bogato vlaknima, vitaminima i mineralima. Ugodna slatkoća smokava pripisuje se njihovoj visokoj koncentraciji prirodnih šećera, osim toga, osiguravaju značajnu količinu kalija, ključnog za zdravlje kardiovaskularnog i krvožilnog sustava.
Osim toga, smokve su značajan izvor vitamina K, koji je neophodan za zdravlje ossosa, kao i vitamina B6, koji je uključen u kognitivnu funkciju i podržava imunološki sustav. Jedna jedinstvena značajka smokava je njihova značajna količina vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može osigurati oko 20% dnevne preporučene količine vlakana, ova značajka pomaže u poboljšanju probave i snižavanju razine kolesterola. Osim toga, smokve imaju visoku koncentraciju antioksidansa koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost dugotrajnih bolesti. U različitim povijesnim razdobljima, kulturološka važnost smokava bila je značajna.
Primjerice, u Grčkoj se smokva smatrala svetom biljkom, koja se često povezivala s Demetrom, božanstvom plodnosti i žetve. U Indiji su se smokve povezivale s plodnošću i prosperitetom, a njihova su stabla često bila posvećena vjerskim osobama. Smatra se da su smokve bile jedno od najranijih voća koje su ljudi uzgajali zbog svoje brze stope rasta i otpornosti na suhe uvjete. Smokve i danas imaju značajan utjecaj u nekoliko kultura.
U mediteranskoj prehrani imaju značajnu ulogu u brojnim jelima, od salata do slastica. Osim toga, suhe smokve su popularne zbog svoje nutritivne vrijednosti. U mnogim područjima smokve su uobičajena komponenta tradicionalnih jela i smatraju se superhranom zbog svojih zdravstvenih prednosti.
