Krompir je jeftina i pristupačna namirnica koja se može pripremiti na veliki broj načina. Postoje razne sorte i svaka od njih ima svoju prednosti i svoje mane a u nastavku saznajte razliku između bijelog i crvenog.
Krumpir je stoljećima uobičajena komponenta naše prehrane. Bilo da ih jedemo kao prilog mesu i povrću ili kao oblik hrane, teško je zamisliti kuhinju bez njih. Međutim, kada je riječ o zdravijoj opciji, mnogi se pitaju – je li bijeli ili crveni krumpir korisniji? Razlika se u početku može činiti mala, ali stručnjaci tvrde da se nutritivni sastav ipak može razlikovati. Sličnosti koje ne bismo smjeli zanemariti I crveni i bijeli krumpir imaju niz zajedničkih nutritivnih svojstava. Obje vrste imaju visoku koncentraciju ugljikohidrata, kalija i vitamina C. Ove su komponente važne za osiguranje energije, održavanje ravnoteže elektrolita i jačanje imuniteta.
- Oko 150 g količine za porciju daje oko 150 kalorija, što je primjereno jelu ili prilogu. Jedući obje vrste unosimo i rezistentni škrob koji tijelo ne probavlja u potpunosti. Taj se škrob prenosi u debelo crijevo, gdje funkcionira kao vlakno i konzumiraju ga dobre bakterije. Zbog toga se krumpir smatra prirodnom namirnicom s probioticima, to većini ljudi nije poznato. Ugljikohidrati i kalorije – koja je razlika? Primarna razlika je količina ugljikohidrata i kalorija. Tipični bijeli krumpir ima oko 36,5 ugljikohidrata i 159 kalorija. Crveni ili slatki krumpir ima nešto manje: oko 33,9 grama ugljikohidrata i 151 kaloriju.
Unatoč maloj razlici na papiru, može imati značajan utjecaj na pojedince koji pokušavaju regulirati šećer u krvi ili unos kalorija. Upravo zbog manjeg udjela ugljikohidrata crveni se krumpir obično preporučuje osobama s inzulinskom rezistencijom ili dijabetesom tipa 2. Snaga otpornog škroba Otporni škrob u obje vrste krumpira je koristan. Smanjuje brzinu apsorpcije glukoze u krv, što pomaže u regulaciji razine šećera. Osim toga, potiče osjećaj sitosti koji dugo traje, što smanjuje potrebu za grickalicama između obroka.
Druga značajna uloga rezistentnog škroba je snižavanje razine lošeg kolesterola (LDL). Na taj način krumpir ne utječe samo na probavni sustav, već i na zdravlje srca i krvnih žila. Ako ubrojimo saznanje da sprječava zatvor i potiče pravilnu ravnotežu crijevnih mikroorganizama, očito je da ova namirnica zaslužuje više pažnje nego što joj se inače pridaje. Priprema je ono što čini razliku. Unatoč uvriježenoj izreci da je krumpir “zdrav”, istina je da način kuhanja značajno utječe na njegovu hranjivu vrijednost. Kuhani i pečeni krumpir ima veću nutritivnu vrijednost i ne sadrži dodatnu masnoću.
Nasuprot tome, prženi krumpir koji se nalazi upravo u obliku pomfrita smatra se najnezdravijom opcijom. Tijekom prženja krumpiri upijaju puno ulja i obično su presoljeni. To povećava količinu kalorija i negativno utječe na krvni tlak i zdravlje srca. Ako redovito konzumiramo pržene krumpiriće, to može dovesti do pretilosti, visokog kolesterola i drugih metaboličkih problema. Crveni krumpir s antioksidansima. Jedan od korisnih aspekata crvenog krumpira je njegov sadržaj antioksidansa.
Ovisno o njihovoj boji, mogu imati gotovo dvostruko više antioksidansa od bjeloušice. Antioksidansi olakšavaju napore tijela u borbi protiv slobodnih radikala, smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti i usporavaju starenje stanica. Zbog toga crveni krumpir ne samo da je malo kaloričniji, već ima i veći učinak na imunološki sustav. Vitamin C i drugi antioksidansi služe kao dobra kombinacija za kožu, te komponente pospješuju metabolizam proteina i brane od infekcija. Prednosti bijelog i žutog krumpira. Suprotno tome, bijeli i žuti list imaju prednosti.
Oni pružaju značajniji izvor željeza i kalcija, a oba su neophodna za stvaranje crvenih krvnih stanica i jačanje kostiju. To znači da bi bijeli krumpir mogao biti korisniji osobama koje imaju anemiju ili imaju veće potrebe za kalcijem. Unatoč tome što nema toliko antioksidansa kao crveni krumpir, bijeli krumpir i dalje služi kao izvor vitalnih nutrijenata i važan je za prehranu ako je pripremljen na zdrav način. Koju odabrati? Odgovor se temelji na potrebama pojedinca.
Ako nekoga zanima hrana koja jača imunitet i sadrži više antioksidansa, crveni krumpir je koristan. Ako je cilj unos željeza i kalcija, prikladniji su bijeli ili žuti krumpiri. Obje vrste imaju zajedničku osobinu: najveći dio korisnih tvari očuva se kuhanjem ili pečenjem, a prženje bi trebalo biti iznimka, a ne pravilo.
