Stiven Hoking bio je jedan od najistaknutijih fizičara, a osim toga i osoba koja je motivisala sve oko sebe.
U svojoj knjizi “Kratki odgovori na velika pitanja”, koja je jučer predstavljena u Londonu, Hawking ocjenjuje da dva značajna događaja iz 2016. – izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a i britanski referendum o izlasku iz EU – predstavljaju ” globalni ustanak protiv stručnjaka, uključujući znanstvenike.
- Priznajući da znanost još nije riješila značajna pitanja čovječanstva — poput klimatskih promjena, prenaseljenosti, izumiranja vrsta, krčenja šuma i degradacije oceana — Hawking je potaknuo mlade da “gledaju gore u zvijezde, a ne dolje”. Potaknuo ih je da razmotre što omogućuje postojanje svemira. Bitno je ustrajati i ne gubiti nadu. Pustite svojoj mašti na volju i pomozite u oblikovanju budućnosti, kao što je izraženo u Hawkingovoj posljednjoj knjizi.
Engleski fizičar je smatrao da je najveća opasnost za Zemlju potencijalni udar masivnog asteroida, sličnog onom koji je doveo do izumiranja dinosaura.Ipak, nedostaje nam obrana od toga – ustvrdio je.Hitnija opasnost su klimatske promjene.
- Hawking je upozorio da će povećanje temperature oceana dovesti do otapanja ledenih kapa, što će rezultirati oslobađanjem značajnih količina ugljičnog dioksida. Ovi učinci potencijalno bi mogli stvoriti klimu sličnu onoj na Veneri, gdje temperature dosežu 250 stupnjeva Celzijusa.
U ožujku je u 76. godini života preminuo jedan od najcjenjenijih znanstvenika današnjice koji se godinama borio s amiotrofičnom lateralnom sklerozom, oslanjajući se na invalidska kolica za kretanje i komunicirajući putem računalnog sintesajzera.
Lucy, Hawkingova kći, izjavila je da je čuti očev izrazit glas na današnjem predstavljanju knjige bilo “vrlo emotivno.”Okrenuo sam se dok su mi suze navirale na oči. Povremeno se čini kao da je još s nama jer razgovaramo o njemu, čujemo mu glas i gledamo njegove fotografije. Tada se dogodi nešto što nas podsjeti na njegovu odsutnost”, naveo je Hawking
BONUS TEKST:
Mango je voće koje potiče iz jugoistočne Azije, ali danas se gaji u tropskim i suptropskim regionima širom sveta. Naučni naziv manga je Mangifera indica, a ova biljka spada u porodicu Anacardiaceae. Mango je jedno od najpopularnijih voća na svetu, cenjen zbog svog izuzetnog ukusa, sočne teksture i mnogobrojnih zdravstvenih koristi.
Izgled i vrste manga.Mango je srednje do veliko voće koje može biti od 10 do 30 cm dugo, a u težini može dostići i do 2 kilograma, zavisno od sorte. Kora manga može biti zelena, žuta, crvena, narandžasta ili čak ljubičasta, dok je meso unutrašnjosti obično narandžasto i sočno. U sredini svakog manga nalazi se veliki, tvrdi koštunjavi deo koji je često glatke, drvenaste teksture.
Postoji mnogo sorti manga, a najpoznatije među njima su Haden, Alphonso, Tommy Atkins, Kent i Keitt. Svaka vrsta ima svoje specifične karakteristike, kao što su veličina, boja, ukus, količina vlakana i aromatičnost. Mango može biti sladak, kiselkast ili čak blago ljut, u zavisnosti od sorte i zrelosti voća.
Nutritivna vrednos.Mango je izuzetno bogat vitaminima i hranljivim materijama. Sadrži visoke količine vitamina C, koji je snažan antioksidans i pomaže u jačanju imuniteta, kao i vitamina A, koji je važan za zdravlje očiju, kože i rast ćelija. Takođe, mango je bogat vlaknima, što doprinosi zdravlju probavnog sistema, reguliše nivo šećera u krvi i pomaže u održavanju zdrave telesne mase.
Mango sadrži i vitamine B kompleksa, uključujući vitamin B6, koji je važan za funkcionisanje nervnog sistema i proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Ovaj plod takođe pruža minerale poput kalijuma, magnezijuma i bakra, koji su esencijalni za mnoge telesne funkcije, uključujući ravnotežu elektrolita, zdravlje kostiju i proizvodnju energije.