Pleme Himba, koje se smatra jednim od najlepših na planeti, dugo je živelo izolovano od ostatka sveta, čuvajući svoje običaje kako ih drugi ne bi osudili ili pokušali da menjaju. Čudna pravila koja su važila u ovom plemenu i koja i dalje postoje čine ih jednim od najzanimljivijih plemena na svetu.
Kako je vrijeme prolazilo i njihova svijest se razvijala, prešli su iz života u potpunoj osami u pleme koje je najviše fotografirano u povijesti, željno pokazati svoje osebujne rituale.Ono što ih razlikuje i doprinosi njihovoj intrigi za zapadnjačke pojedince je jedinstvenost njihovih fizičkih karakteristika. Ovo pleme se smatra najljepšim u Africi. Tradicionalno, muškarci i žene podjednako nose majice, nose suknje izrađene od životinjske kože u raznim bojama, dok odrasle žene nose obične kožne ogrtače i čarape kako bi zaštitile noge od ugriza otrovnih stvorenja.
- Ovo dugo etablirano pleme udomilo se u surovoj regiji Kunene koja se nalazi na sjeverozapadu Namibije, gdje se i dalje pridržavaju vlastitih običaja. Njihovo bogatstvo mjeri se količinom ovaca i koza koje uzgajaju. Osim stoke, uzgajaju kišne kulture poput kukuruza i prosa, vjerujući da su njihovo meso i mlijeko najbolji na svijetu. Svoju robu mijenjaju za brašno, bilje i med, a samo rijetko prodaju stoku za gotovinu.
Nasuprot tome, značajan izazov s kojim se ovo pleme suočava je velika suša, koja ima dubok utjecaj na njihovu svakodnevnu egzistenciju. Voda ima golemu važnost, što je dovelo do uspostavljanja propisa koji dopušta samo muškarcima da je koriste za kupanje i osobnu higijenu. Neki članovi plemena se zapošljavaju u prirodnim rezervatima, a posebno svu zaradu raspoređuju na cijelo pleme. Osim toga, mirovine za starije osobe promatraju se kao zajednička financijska sredstva namijenjena poboljšanju kvalitete života mlađih generacija.
Za razliku od žena koje puno ulažu u niz kozmetičkih proizvoda, Himba žene prikupljaju prirodne sastojke za svoje kozmetičke rutine. Usmjereni su na postizanje meke i sjajne kože. Jedna od najpoznatijih krema među ovim izvanrednim ženama je otijze, crvena pasta napravljena od mješavine životinjske masti i oker pigmenta, koja služi i kao učinkovito rješenje za uklanjanje dlačica.
Žene iz plemena Himba koriste ovu mješavinu za kožu i kosu kako bi se zaštitile od teških pustinjskih uvjeta i poboljšale svoj izgled. Pripravak otjize služi i kao barijera protiv insekata, a u pastu povremeno dodaju i mirisnu smolu kako bi mamili muškarce “ugodnim mirisom prirode”.
- Za početak, ovaj ritual ljepote predstavlja duboku crvenu nijansu zemlje i krvi, koja utjelovljuje srž života zajednice i odražava standard ljepote unutar njihove kulture. Trenutačno, značajan izazov s kojim se suočavaju Himba žene je nedostatak pristupa vodi za osvježenje, tuširanje ili čišćenje kose i odjeće. Kao rezultat toga, te se žene svakodnevno kupaju dimom kako bi održale svoju higijenu. Stavljaju tinjajući ugljen u malu posudu zajedno sa začinskim biljem i dopuštaju da izađe gusti dim.
Dok se dim diže, žene se saginju prema zdjeli, iščekujući trenutak kada će im graške znoja početi curiti niz tijela. Oni na ovaj osebujni ritual gledaju kao na oblik pročišćenja, a misionari koji su komunicirali s ovim izvanrednim ženama primjećuju da njihova koža ima ugodan miris.
Za pripadnike plemena Himba, frizura ima veliku važnost jer odražava dob, društveni položaj i bračni status. Neoženjeni Himba muškarci imaju jednu pletenicu, dok oni koji su u braku vežu kosu.Žene nose složene frizure koje se razlikuju ovisno o bračnom statusu i dobi. Mlade djevojke obično imaju dvije pletenice, a kada uđu u pubertet, pletenice djevojaka oblikuju se tako da im uokviruju lice.
Žene i djevojke bave se znatno težim fizičkim poslovima od muškaraca. Njihove odgovornosti ne uključuju samo brigu i upravljanje stokom, već i sudjelovanje u razgovorima sa seoskim vođama. Osim toga, žena je ta koja se bavi čišćenjem kućanstva, skuplja drva za ogrjev i vodu za cijelu zajednicu, brine o vinogradima, priprema obroke, izrađuje nakit, obrađuje zemlju, muze krave i ovce i brine o djeci, među ostalim zadacima.
- Narod Himba prakticira animizam, obožavajući vrhovno biće poznato kao Mukuru. S njim se povezuju kroz dim svete vatre koja se uzdiže do nebesa, omogućujući im da dopru do svojih predaka. Kroz ovu komunikaciju izražavaju svoja postignuća i traže smjernice kako poboljšati svoje živote. U svakom selu gori sveta vatra, a iz njezina se dima mogu raspoznati ljubavne veze među članovima plemena.
U prosjeku, Himba muškarac ima dvije žene, a uobičajeno je da se djevojčice od samo 10 godina udaju za muškarce koje im izaberu očevi. Unatoč tome što je nezakonita u Namibiji, ova tradicija i dalje prevladava u zajednici Himba. Sklapanjem braka mladić postaje punopravni član društva, dok djevojke moraju roditi dijete da bi bile prihvaćene kao punopravni članovi.
- U plemenu Himba vjeruje se da dijete bira roditelje. Međutim, vrijeme rođenja nije pod djetetovom kontrolom; mora čekati dok majka ne odluči imati dijete.Kad žena poželi postati majka, povlači se u šumu da meditira dok ne osjeti melodiju djeteta koje želi roditi. Tek nakon što čuje tu melodiju, traži muškarca koji će biti otac njezina djeteta. Nakon što ga pronađe, podijeli mu tu melodiju, a prije nego što fizički začnu dijete, otpjevaju pjesmu kojom ga pozivaju u svoj život.Žene u selu, uključujući i babice, također moraju nabaviti tu pjesmu kako bi njome dočekale dijete pri rođenju. Ova će pjesma dijete pratiti cijeli život.
Žene i druga djeca iz plemena brinu o djeci, dok muškarci često provode duže vrijeme izvan kuće.Kultura Himba ostaje uglavnom izolirana od šire namibijske zajednice. Otprilike 50.000 pojedinaca iz plemena Himba održava tradicionalni način života, s malim dijelom koji prakticira način života lovaca i sakupljača koji je ostao nepromijenjen desecima tisuća godina.
Iako je uobičajeno da muškarci u plemenu imaju dvije žene, genetsko testiranje uzorka skupine otkriva da više od 70 posto Himba muškaraca brine o barem jednom djetetu čiji je otac drugi muškarac.
Za Himba žene razvod se smatra prilično jednostavnim i uobičajenom pojavom. Rođenje djeteta izvan braka ne smatra se značajnim problemom, a svako dijete ima uzdržavanje “socijalnog oca” koji pomaže u njihovom odgoju. Tradicija razmjene žena prakticira se među plemenom Himba stoljećima. Prema dugogodišnjim običajima, muškarac može svojoj ženi dopustiti da dijeli postelju s bilo kojim gostom koji želi prespavati u njegovu domu. Dok posjetitelj uživa u društvu supruge, očekuje se da će muž spavati u drugoj sobi.
Ovaj tradicionalni način života suočava se sa značajnim izazovima. Širenjem zapadnih utjecaja u Namibiji, djeca Himba se osjećaju neugodno zbog svog “zaostalog” načina života i traže sreću u gradovima, piše 24.sedam.rs.
