Serija “Sablja”, koja opisuje uvjete u kojima je Zoran Đinđić umro u 21 godini, popularna je zbog opisa okolnosti koje su dovele do njegove smrti. Iznimna ekipa predvođena Draganom Mićanovićem precizno je dočarala aktere javne funkcije od prije nekoliko desetljeća.
Među brojnom glumačkom postavom je i Srđan Miletić, koji tumači bivšeg člana Vlade Dušana Mihajlovića. Srđana smo u posljednje vrijeme rijetko viđali, uzrok izostanka bio je zdravstveni problem. Srđan je u podcastu o “Lobotomiji” govorio o tome.Kako je glumac objasnio, tri je godine posvetio bolnicama, a tijekom tog vremena pokušavao je izbjeći gubitak srca.
- “Nisam imao povijest bolesti prije ovoga, ponovno sam aktivirao sve zapise.” Svaki dan je bilo nešto beskrajno komično, a da nije komično, ja bih to transformirao u nešto drugo. Nikad nisam odustao od misije svog srca. Nisam tip koji bi to učinio.
- U tri godine Srđan je imao 11 različitih operacija. Napokon sam prošao test. Ne brine me smrt. Otac mi je umro dok sam imao 17 godina na mojim rukama. Što trenutno mogu reći da sam u godinama? Što je tu tako strašno? Shvaćaš da ima strašnijih stvari od smrti. Na primjer, izdržao sam ručnu punkciju femura kada vam medicinski stručnjaci probuše kost vadičepom. Poslije se treba žaliti, to je prihvatljivo”, rekao je Srđan Miletić koji je imao dva smrtna slučaja u kliničkim situacijama.
Ništa nije previše značajno ili važno za osobu da bi se bavila time. Smrt je jedina pouzdana stvar, pa kad se dogodi, dogodi se. I nije strašno. Nitko se ne zove anđeo, niti postoji svjetlost. Nema struje. Sjećam se trenutka nestanka struje i trenutka povratka struje. Prije nema zadovoljstva, je li jasno? Kad se probudiš, tri dana si pomalo lud. Treba vam vremena da preokrenete film.”Miletić” objasnio je svoje osebujno iskustvo.
BONUS TEKST:
Jagode su jedno od najomiljenijih i najsočnijih plodova, poznate po svom slatko-kiselkastom ukusu i jarko crvenoj boji. Potiču iz severne hemisfere, a danas se uzgajaju širom sveta, u područjima sa umerenom klimom. Jagode su bogate vitaminima, posebno vitaminom C, kao i antioksidansima, koji pomažu u zaštiti organizma od slobodnih radikala.
Ovo voće je takođe izvor vlakana, folne kiseline, mangana i kalijuma, što ga čini izuzetno korisnim za zdravlje srca, jačanje imunološkog sistema i poboljšanje probave. Jagode su niskokalorične, što ih čini idealnim izborom za osobe koje vode računa o ishrani i telesnoj masi.
Jagode se najčešće konzumiraju sveže, ali se mogu koristiti i za pripremu raznih deserata, džemova, sokova, salata i čak u kombinaciji sa slanim jelima. Osim toga, vrlo su popularne u pripremi sladoleda, kolača i pite.
Uzgajanje jagoda zahteva specifične uslove: dobro drenirano zemljište, puno sunčanja i odgovarajuću negu. Jagode su osetljive na mraz, pa se često gaje u zaštićenim područjima ili se koristi posebna zaštita tokom zimskih meseci. Takođe, biljke su podložne raznim bolestima i štetočinama, pa je važno primenjivati odgovarajuće mere zaštite.
Jagode se obično beru u proleće i leto, a sveže ubrano voće treba brzo konzumirati jer se brzo kvare. Uprkos tome, njihove nutritivne vrednosti i ukusni plodovi ostaju omiljeni u svim sezonama, zahvaljujući sušenju ili zamrzavanju.
