Zastrašujuća vijest stigla je iz Hrvatske, gdje je 19-godišnjak ozlijedio učiteljicu i učenika jedne zagrebačke osnovne škole. Kako se neslužbeno doznaje, smrtno je stradalo sedmogodišnje dijete.Ova strašna vijest podsjeća na stravično ubojstvo dječaka iz Beograda koji je ubio svoje kolege iz razreda, kao i na ubojstvo svojih vršnjaka od strane Uroša Blažića u Mario Raši i Duboninom Strašnom zločinu.
Što se događa s našom djecom i zašto je maloljetnička delinkvencija sve veća, svojedobno je rekao odvjetnik Nebojša Perović: „Moramo biti svjesni da neka djeca u pubertetu promijene svijest i promijene odnos prema obiteljskom odnosu i to im postaje, da tako kažem, malo nepodnošljivo. .” , tj. nekontrolirano, pa u nekim slučajevima djetetu treba govoriti rečenicu “nemoj vodu”
- , a onda kada roditelji više nisu u snazi nastaje veliki problem jer je iscrpilo sve demokratske metode i mora posegnuti za nekakvo nasilje i imamo ovako nesto da se osudi na 3 do 12 godina strogog zatvora sto mi kao drustvo podrzavamo roditeljima su vezane ruke u očima rodbine i susjeda, njihov je odnos zdraviji u društvu. “
Dječja psihologinja Milica Novković najviše govori o tome kako su djeca odrastala nekada i kako se to promijenilo devedesetih.”Djeca znaju pravila koja moraju slijediti, ponekad ljubazno, a ponekad silno.” Iako postoji strah od štapa, djeca s vremenom shvate da su pravila neizbježna. U takvoj obitelji fokus je više na obiteljskoj ljubavi. “Djeca i više poštovanja prema roditeljima i odraslima.”
- Prije nekoliko godina prošli smo kroz raspad obitelji i usvojili novi stil roditeljstva. Dobili smo čudno i nakaradno obrazovanje, koje bih ja nazvao “otmjenim”, dok su Česi i Slovaci bili “meki”. Devedesete su nam to dale zajedno s demokracijom, a ne tradicionalnim odgojem gdje se ne bi moglo reći da je nasilje, više kao tatin štap ili mamina varalica, prijetnja. Ali oni tvrde da smo nasilni i okrutni. Postali smo jako iskompleksirani. U tradicionalnoj obitelji model roditeljstva je jasan – rad, red, što se smije, a što ne.
Dijete mora znati što se od njega očekuje i što se od njega traži, jer svijet i život su vrlo složeni. Devedesetih godina prošlog stoljeća obitelj je napustila autoritarni obrazovni sustav i prepustila se luksuznom životu.Stalno se prijeti i govori da se štap mora ukinuti, a svjedoci smo novih modela odgoja koji donose više nasilja. Umjesto da nam bude bolje, postajemo sve gori. Netko se šali s nama. Tako umjesto štapa dobijemo mrkvu. Milica je svojedobno rekla za Stil.
BONUS TEKST:
“Banana” je jedno od najpoznatijih voća na svetu, i nije samo ukusna, već i vrlo zanimljiva iz biološkog i kulturnog aspekta. Evo nekoliko zanimljivosti o bananama:Botanička klasifikacija: Banana nije drvo, već ogromna trava. U stvari, biljka koja daje banane je najviša trava na svetu!Porodica biljke: Banane pripadaju porodici Musaceae, a najpoznatija vrsta koja se gaji je Musa acuminata, iz koje dolazi većina komercijalno dostupnih banana.
Prepoznatljiv oblik: Banane koje obično jedemo su plodovi Sterile biljke koja se ne razmnožava semenom. Umesto toga, biljke banane se razmnožavaju vegetativno – pomicanjem pupoljaka sa matične biljke.Zdravstvene prednosti: Banane su bogate kalijumom, vitaminima (poput vitamina C i vitamina B6) i vlaknima. Takođe, kalijum pomaže u održavanju ravnoteže elektrolita u organizmu i može smanjiti krvni pritisak.
Nekada su bile drugačije: Prve banane koje su se gajile u tropskim regionima bile su male, tvrde i pune semena. Kroz generacije su selekcionisane banane koje su veće i sa manje semena.Banana kao “supervoće”: Zbog visokog sadržaja vlakana, banana pomaže u varenju i može ublažiti zatvor. Takođe, smatra se da banane mogu podstaći proizvodnju serotonina, hormona sreće.
Kultura i simbolika: U mnogim kulturama, banana je simbol bogatstva i prosperiteta. U nekim azijskim zemljama se često koristi u ritualima i obredima.Banana i nauka: Postoji čak i „bananski jezik“ u biologiji. Genetski kod banane je bio jedno od prvih u biljnim vrstama koje je mapirao genetski istraživački tim.Svetska proizvodnja: Banane su treće najvažnije voće na svetu po obimu proizvodnje, posle riže i pšenice.
