Milijanka Puletić, nadaleko poznata kao najveći poznavalac sirarstva u Kolašinu, podijelila je svoj cijenjeni recept i istakla važnost svakog koraka u njegovoj pripremi.Početna i najvažnija tajna odnosi se na pripremu mlijeka. Večernje mlijeko, koje se ostavi stajati preko noći prije pažljivog odvajanja vrhnja, pomiješa se s mlijekom prikupljenim ujutro. Ova metoda daje siru jedinstvenu teksturu i bogatiji okus.
“Nakon večernje mužnje ostavio sam mlijeko u posudi.” Ujutro skinem vrhnje i pomiješam ga sa svježim mlijekom koje sam upravo skupila. U ukupnu količinu mlijeka stavila sam četvrtinu vode. Zatim zagrijem mlijeko na točno 30 stupnjeva, dodam sirilo — oko 1 žličica mlijeka na oko 10 žlica mlijeka. duplikator kako bi se proces proizvodnje sira odvijao kako treba“, objašnjava Milijanka.
- Proces proizvodnje sira odvija se u specijaliziranom uređaju zvanom duplikator koji održava temperaturu do 35 stupnjeva, što je bitan čimbenik za optimalan razvoj sirne mase. Nakon što je sir oblikovan, stavlja se ispod kamena koji vrši ravnomjeran pritisak, olakšavajući njegovu koheziju i dopuštajući mu da razvije jasnu teksturu lista.
- Povijesno gledano, stručnost domaćice ocjenjivala se prema broju slojeva prisutnih u siru; veći broj slojeva ukazivao je na vrhunsku kvalitetu sira i odražavao višu razinu iskustva domaćice.„Prije je proces bio puno zahtjevniji, jer se skuta proizvodila u velikim kazanima i tavama na štednjaku zbog nedostatka odgovarajućih posuda. Nasuprot tome, sadašnji način je puno jednostavniji, a i kvaliteta sira je poboljšana“, napominje Milijanka, ponosna na dugogodišnju tradiciju koju održava i prenosi na buduće generacije.
Nakon što je prikupila sve potrebne stvari, započela je ključnu fazu poznatu kao motanje sira. Najprije se odvajaju listovi, zatim se slažu u posudu, a zatim se nanosi krupna sol.Listoviti sir je posljednjih godina uvršten u nacionalnu kuhinju Crne Gore, a zaštićen je i zbog svog geografskog porijekla.
BONUS TEKST:
Humus je ključni element u ekosistemu tla i izuzetno važan za poljoprivredu, ali i za očuvanje prirode. To je organski sloj u zemlji koji se stvara razgradnjom biljnih i životinjskih ostataka, a njegovi uticaji su brojni i vrlo značajni. Evo nekoliko zanimljivosti o humusu:
1. Šta je humus?
Humus je tamna, mekana, vlažna materija koja se nalazi u tlu. Nastaje procesom razgradnje organskih materijala, poput listova, korena, biljnih stabljika i životinjskih ostataka, koji se razlažu pod uticajem mikroorganizama. On predstavlja završnu fazu raspadanja organskih tvari i obuhvata sve proizvode razgradnje koji se ne mogu više raspasti.
2. Uticaj na plodnost tla
Humus je često opisan kao “pluća” zemlje. Njegova prisutnost u tlu je ključna za plodnost, jer omogućava bolju strukturu tla, povećava kapacitet za zadržavanje vode, a takođe pomaže i u apsorpciji i zadržavanju hranjivih materija. Bez dovoljno humusa, tlo bi bilo manje plodno i sposobno za rast biljaka.
3. Povećava sposobnost tla da zadrži vlagu
Jedna od najvažnijih funkcija humusa je ta što povećava sposobnost tla da zadrži vodu. To znači da tlo bogato humusom može bolje da podnese sušne periode jer zadržava vodu duže, čime se smanjuje potreba za navodnjavanjem.
4. Poboljšava strukturu tla
Humus čini tlo prozračnijim i rastresitijim. On pomaže u stvaranju agregata (grumena tla), što znači da tlo postaje lakše za obradu, ali i manje podložno eroziji. Ovo je od suštinskog značaja za očuvanje kvaliteta tla tokom vremena.
5. Kao izvor hranjivih materija
Humus je bogat hranjivim materijama koje su neophodne za rast biljaka. Mikroorganizmi koji žive u humusu postupno otpuštaju ove hranjive materije u tlo, omogućavajući biljkama da ih apsorbuju. Među ovim hranjivim materijama su azot, fosfor, kalijum i mnogi mikroelementi.
