Električno kuhalo je mali kućanski aparat i on je idealan kada nam je potrebno ugrijati vodu do temperature ključanja u samo par minuta. Međuti potrebno je posebno obratiti pažnju na jednu stvar.
Kuhalo je postalo neophodno u svakom kućanstvu. Jedna od njegovih primarnih prednosti je brzo zagrijavanje vode, što je idealno za pripremu kave, čaja i drugih toplih napitaka. Osim toga, mnogi ga pojedinci koriste za kuhanje instant juhe ili pripremu brzih obroka. Međutim, postoji nekoliko stvari koje treba uzeti u obzir kako biste smanjili mogućnost zdravstvenih rizika. Zbog njegove popularnosti mnogi će korisnici često ponovno zagrijati već naparenu vodu. Unatoč tome što se u početku činilo bezopasnim, istraživanja pokazuju da ovakvo ponašanje može imati značajne zdravstvene učinke.
- Ponovno zagrijavanje vode dovodi do kemijskih transformacija koje povećavaju koncentraciju štetnih tvari. Naime, tijekom procesa zagrijavanja mijenja se kemijski sastav vode što može dovesti do povećanja razine opasnih tvari: Asric može povećati rizik od raka, bolesti srca, neuroloških problema i neplodnosti. Osim toga, nitrati se nakon ponovnog kuhanja mogu pretvoriti u nitrozamine, te su molekule prepoznate kao kancerogene i imaju potencijal povećati vjerojatnost tumora u želucu. Pretjerani unos fluora može dovesti do oštećenja zuba, gubitka koštane mase, kao i nepovoljnog učinka na kognitivnu funkciju.
Osim toga, tijekom procesa zagrijavanja opadaju razine kisika i dušika, što rezultira promjenom okusa i kvalitete vode. Korisno je koristiti svježu vodu u svakom slučaju kada pripremate hranu. Dok je kuhanje učinkovito u uklanjanju specifičnih tvari koje su štetne, poput klora, ponovno zagrijavanje može dovesti do nakupljanja preostalih minerala i spojeva koji mogu postati štetni. Nakupljanje arsena u tijelu predstavlja prijetnju za jetru, bubrege i srce. Osim toga, nitrozamini, koji se dobivaju iz nitrata, povezuju se s razvojem raka.
Fluorid može negativno utjecati na zdravlje zubi i kostura zuba, kao i smanjiti kognitivne sposobnosti. Konstantna konzumacija vode koja je više puta prokuhana može dovesti do značajnih zdravstvenih problema. I fluorid i arsen imaju potencijal nepovoljnog utjecaja na kognitivne sposobnosti, što može dovesti do problema s pamćenjem stvari i koncentracijom. Osim toga, nitrozamini su povezani s rakom želuca i crijeva. Kako biste osigurali sigurnost i kvalitetu svoje vode, ključno je pridržavati se ovih pravila. Koristite svježu vodu pri svakom kuhanju.
Izbjegavajte ostavljati vodu u kuhalu za vodu dulje vrijeme. Stalno uklanjajte kamenac iz unutrašnjosti štednjaka. Osim toga, ako se koristi filtar za vodu, važno ga je često mijenjati kako bi se osiguralo najučinkovitije uklanjanje štetnih tvari. Iako je kuhalo za vodu funkcionalno i korisno u kući, ključno je pravilno ga koristiti kako biste izbjegli potencijalne zdravstvene rizike. Ponovno zagrijavanje već prokuhane vode može dovesti do veće koncentracije štetnih tvari, što može negativno utjecati na zdravlje. Korištenjem svježe vode i dosljednim održavanjem kuhala za vodu možete jamčiti da su pripremljeni napici sigurni i ugodni za konzumiranje.
dodatni tekst
Preporuča se da roditelji svojoj djeci daju barem jednu porciju ove namirnice svaki tjedan. Nedavna istraživanja pokazala su da djeca koja često jedu ribu imaju viši stupanj društvenosti i suosjećanja od svojih kolega. Istraživači su predvidjeli da će povećanje konzumacije ribe kod djece imati pozitivan učinak na njihov razvoj. Istraživači sa Sveučilišta u Bristolu vjeruju da su morski plodovi bogat izvor omega-3 masnih kiselina, selena i joda, a dokazano je da su ti hranjivi sastojci značajni u razvoju mozga i kognitivnih sposobnosti.
Kao rezultat toga, pokušali su procijeniti potencijalnu povezanost između konzumacije plodova mora kod 7-godišnje djece i svih naknadnih promjena u kognitivnim sposobnostima ili ponašanju koje su uočene kod 7-, 8- ili 9-godišnjaka. Istraživači su proučavali podatke povezane s gotovo 6000 djece u Engleskoj tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Tipična tjedna količina konzumirane ribe bila je 123 miligrama. Otkriveno je da 7,2% djece ne konzumira ribu na tjednoj bazi, dok 63,9% je konzumiralo između 100 i 190 grama ribe tjedno, a 28,9% više od 190 grama ribe tjedno, što je jednako kao da imaju dvije porcije.
Riblje palčke i drugi proizvodi od morskih plodova činili su gotovo polovicu (46%) tipične ukupne potrošnje morskih plodova. Nedavna istraživanja pokazuju da djeca koja ne jedu ribu imaju veću sklonost ispoljavanju “neoptimalnog prosocijalnog ponašanja”. Ovo ponašanje uključuje interakcije koje su prijateljske, altruistične i zajedničke prakse. Djeca stara 7 godina koja nisu jela ribu imala su 35% veću vjerojatnost da će imati “neoptimalno društveno ponašanje” u usporedbi s djecom koja su konzumirala najmanje 190 miligrama ribe tjedno. Taj se postotak povećao na 43% među djecom od 9 godina.
