Svi imamo svoje navike i kako starimo razvijamo više one koje nam prijaju pogotovo uzrastu. Ali, koliko god dugo ih praktikovali, neke navike ne biste trebali imati od 60. godine pa nadalje.
Navike su automatska ponašanja koja se javljaju bez značajnijeg razmišljanja i zbog tog percipiranog nedostatka štetnosti, često ne prepoznajemo njihove dugoročne učinke na zdravlje, posebno kod starijih osoba. Unatoč prepoznatoj štetnosti alkohola i pušenja, postoje brojna svakodnevna ponašanja koja ljudi smatraju bezopasnima, ali koja zapravo imaju značajan negativan utjecaj na kvalitetu života s vremenom.
Srećom, većina tih tradicija može se promijeniti manjim, ali dosljednim promjenama. Jedna od najčešćih i najštetnijih tradicija u starijoj dobi je neaktivnost. Današnji život često zahtijeva da provodimo sate ispred računala, televizora ili telefona, što dovodi do slabosti mišića, loše cirkulacije i ukočenih zglobova. Dugotrajno sjedenje povezano je s većim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i moždanog udara. Međutim, odgovor je jednostavan: čak i trideset minuta hodanja svaki dan, penjanje stepenicama ili jednostavne vježbe mogu imati značajan utjecaj na zdravlje i održat će pokretljivost.
Drugi važan čimbenik je kvaliteta sna. Mnogi pojedinci provode večeri ispred ekrana, što negativno utječe na prirodni ciklus spavanja. Nedostatak sna utječe na više od pukog osjećaja umora – slabi imunološki sustav, povećava rizik od kroničnih bolesti i s vremenom može dovesti do problema s pamćenjem, fokusom, pa čak i demencije, depresije i anksioznosti.
Tijelo se obnavlja i čisti od toksina tijekom noći, stoga je dosljedan i kvalitetan san najvažniji. Savjetuje se izbjegavanje ekrana sat vremena prije spavanja, održavanje dosljednog trajanja sna i stvaranje mirnog, tamnog i ugodnog okruženja za spavanje. Drugi čimbenici, poput prehrane, imaju značajan utjecaj. Prekomjerna konzumacija soli i šećera često se zanemaruje, ali njihovi učinci su ozbiljni.
Slana tla povećavaju krvni tlak i opterećuju srce i bubrege, dok šećer potiče razvoj dijabetesa, pretilosti i drugih metaboličkih problema. Umjesto toga, trebali biste se usredotočiti na prirodne izvore hrane, poput voća, povrća, žitarica i zdravih masti. Ova vrsta prehrane potiče zdravlje i podržava ravnotežu tijela. Sprječava brojne bolesti. Usamljenost je još jedna zanemarena, ali značajna komponenta.
S vremenom ljudi često napuštaju veze – prijatelje, suradnike, članove obitelji – što dovodi do osjećaja usamljenosti. Dugotrajna usamljenost negativno utječe na mentalno zdravlje, smanjuje imunitet i uzrokuje kognitivno starenje.
- Stalno druženje, razgovor, sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima ili čak volontiranje mogu značajno poboljšati emocionalnu dobrobit i povećati kvalitetu života. Kronični stres također je značajan problem u modernom društvu. Bez obzira na uzrok, dugotrajni stresori negativno utječu na tijelo: povećavaju krvni tlak, uzrokuju probleme sa spavanjem i smanjuju imunitet tijela na bolesti.
Metode poput meditacije, dubokog disanja, joge ili jednostavnog razgovora s voljenom osobom mogu značajno smanjiti razinu stresa i poboljšati cjelokupno zdravlje. U konačnici, redovite zdravstvene procjene ključne su za održavanje zdravlja. Praćenje krvnog tlaka, razine šećera, kolesterola i drugih pokazatelja omogućuje rano otkrivanje problema i sprječava razvoj težih stanja.
Mnoge promjene čine se beznačajnima, ali njihov ukupni učinak na zdravlje je značajan. Tjelovježba, dobar san, uravnotežena prehrana, društvena interakcija i upravljanje stresom nisu samo preventivne mjere – oni su i temelji zdravog, cjelovitog i dugog života.
