Goka dolazi iz vrlo talentirane glazbene obitelji i oduvijek je bila okružena glazbom i umjetnošću. No, njezin život i karijeru nije obilježila samo strast prema glazbi, već i tragična sudbina njezina brata Gorana Ipeta Ivandića (legendarni bubnjar Biel Dugmet), čija je smrt i trideset godina kasnije obavijena velom tajne.
Iako je službena verzija događaja tvrdila da je Ipe počinio samoubojstvo skočivši sa šestog kata beogradskog hotela Metropolitan 12. siječnja 1994. godine, mnogi nisu htjeli povjerovati u tu priču. Njegova supruga Dragana Ivandić, s kojom je živio šest godina, tvrdi da nije suicidalan.– Ipe se nije drogirao i nije pokazivao nikakve znakove depresije. Bio je dobro raspoložen te večeri i nikad ne bih vjerovala da je uzeo stvari u svoje ruke”, rekla je u intervjuu za Svjedok 1996. godine.
- Srpski glazbeni menadžer koji je na mjesto događaja stigao sat vremena nakon tragedije dao je šokantnu izjavu: “Ipe nije počinio samoubojstvo. Samo je otvorio vrata pogrešnim ljudima u krivo vrijeme. Ove su riječi samo dodatno potaknule sumnje i potaknule teorije zavjere o tome što se stvarno dogodilo te kobne noći u Metu.
Bubnjar koji je pokretao legenduBijelo dugme bilo je više od benda – bilo je fenomen, pokret, simbol jednoga doba. Ostvarili su ono što je rijetkima u regiji uspjelo: oborili su rekorde u prodaji albuma, održali spektakularne koncerte diljem svijeta i stvorili glazbu koja ostaje neizbrisiv dio glazbene scene regije.
- No iza svih tih uspjeha bend je doživio i tragediju – smrt Gorana Ipeta Ivandića ostavila je neizbrisiv trag. o autoru dokumentarca Robertu Bubalu. Film je sniman na ključnim mjestima koja su oblikovala njegovu priču – Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Vareseu, Budimpešti, Beču i Londonu – i pokušava odgovoriti na pitanje koje godinama muči mnoge: Što se zapravo dogodilo s Goranom Ipetom Ivandićem?
Dok se istina još uvijek nazire između priča, sjećanja i službenih izvješća, jedno je sigurno – glazba koju je ostavio iza sebe i danas odjekuje podsjećajući nas na prerano nestalog, ali nikad zaboravljenog genija.
BONUS TEKST:
Kokos je jedno od najpoznatijih i najkorisnijih tropskih plodova, a njegova popularnost se proteže od kulinarstva do kozmetike i medicine. Iako često nazivamo “kokoš” plodom, zapravo je to drvo, a sam plod je mesnasta, zeljasta struktura koja raste na kokosovom drvetu (Cocos nucifera). Evo nekoliko zanimljivosti o kokosu:
Jedinstvena struktura: Kokosov plod se sastoji od tri glavne komponente: tvrde spoljašnje ljuske, mekanog unutrašnjeg dela (meso kokosa), i kokosove vode. Unutrašnja voda je izuzetno hranljiva i koristi se kao prirodni izvor elektrolita. Smeštena u sredini, ona je prijatna i osvežavajuća, dok meso kokosa može biti suvo ili sveže, u zavisnosti od zrelosti ploda.
Bezgranična upotreba: Svaka komponenta kokosa koristi se u različitim industrijama. Meso kokosa je osnova za proizvodnju kokosa u prahu, kokosovog ulja, mleka i drugih proizvoda. Kokosovo ulje, koje je bogato zdravim zasićenim mastima, postalo je popularno u prehrambenoj industriji, ali i u kozmetici zbog svojih hidratantnih svojstava. Ljuske kokosa se koriste za izradu uglja, dok su vlakna od kokosa (koir) korisna u proizvodnji užadi, prostirki, čak i nameštaja.
Zdravstvene prednosti: Kokos je izuzetno bogat vlaknima, kalijumom, magnezijumom i zdravim mastima. To je i prirodni izvor antioksidanata, a kokosovo ulje se često koristi u tradicionalnoj medicini za smanjenje upala, poboljšanje rada srca i kože. Voda iz kokosa je prirodni elektrolit, pa se preporučuje kao hidratantno sredstvo, naročito tokom sportskih aktivnosti.
