Super El Niño mijenja prognoze: Kakva bi mogla biti zima 2026/2027. godine u Evropi?

Predstojeća zima već privlači veliku pažnju meteorologa zbog izuzetno snažnog El Niña u tropskom Pacifiku. Ipak, njegova snaga sama po sebi nije dovoljna da odgovori na pitanje hoće li Evropu čekati jaka hladnoća, mnogo snijega ili sasvim drugačiji vremenski obrazac.

Dok se iznad Pacifika razvija ono što se u stručnim krugovima opisuje kao super El Niño, sve više pažnje usmjereno je prema atmosferi iznad sjevernog Atlantika i Arktika. Upravo bi razvoj mlazne struje i ponašanje polarnog vrtloga mogli imati mnogo veći uticaj na evropsku zimu nego sama temperatura okeana na drugoj strani svijeta.

Temperatura površinskih voda na pojedinim područjima tropskog Pacifika prema navodima iz prognoza prelazi dva i po stepena iznad višegodišnjeg prosjeka. Takva anomalija može imati značajne posljedice na vremenske obrasce širom planete, ali ne znači automatski da Evropu očekuje historijski hladna zima.

Zašto snažan El Niño ne znači automatski hladnu Evropu

El Niño je prirodni klimatski fenomen povezan sa neuobičajenim zagrijavanjem površinskih voda u centralnom i istočnom tropskom Pacifiku. Njegov uticaj može se osjetiti u različitim dijelovima svijeta, ali način na koji će se odraziti zavisi od brojnih atmosferskih faktora.

U nekim područjima može povećati rizik od obilnih padavina i poplava, dok u drugim može biti povezan sa sušnijim i toplijim uslovima. Zbog toga se isti fenomen ne može jednostavno pretvoriti u jednu globalnu prognozu.

Evropa je posebno složen slučaj. Između tropskog Pacifika i evropskog kontinenta nalazi se čitav niz atmosferskih procesa koji mogu promijeniti konačan ishod.

POZADINA: Istorija pokazuje da ni izuzetno snažan El Niño nije dovoljan da se unaprijed proglasi „zima stoljeća“. Tokom snažnog El Niña 1997/1998. godine Njemačka je, prema navedenim podacima, imala jednu od najblažih zima.

Tri moguća scenarija za narednu zimu

U ovom trenutku meteorolozi ne mogu sa sigurnošću odrediti kakva će biti cijela zima. Dugoročne prognoze imaju određeni stepen neizvjesnosti, a razvoj atmosferskih obrazaca tokom narednih mjeseci može značajno promijeniti situaciju.

Upravo zbog toga trenutno se govori o nekoliko mogućih scenarija koji bi mogli obilježiti zimu 2026/2027. godine.

Prvi scenario: blaga, ali olujna zima

Prva mogućnost podrazumijeva dominaciju blažeg i vlažnijeg vremena. Snažniji atlantski uticaj mogao bi donijeti više kiše, dok bi pojedine oblasti mogle biti izložene češćim olujama i snažnim udarima vjetra.

U takvom scenariju posebno bi trebalo računati i na povećan rizik od poplava, naročito u područjima gdje se obilne padavine ponavljaju tokom kraćih vremenskih perioda.

Drugi scenario: promjenjiva i uglavnom blaga zima

Druga mogućnost slična je obrascima koji su posljednjih godina sve češće bilježeni u Evropi. Vrijeme bi moglo biti promjenjivo, sa smjenama toplijih i hladnijih perioda, ali bez dugotrajne dominacije snažne hladnoće.

Snježne padavine u nižim predjelima u tom slučaju mogle bi biti povremene i kratkotrajne, dok bi duže zadržavanje snijega bilo vjerovatnije u višim predjelima.

Treći scenario: prodor hladnog polarnog zraka

Treća mogućnost posebno će zanimati ljubitelje zime. Ako tokom sezone dođe do slabljenja i nestabilnosti polarnog vrtloga, hladan zrak sa Arktika mogao bi se spustiti znatno južnije.

Takva situacija mogla bi otvoriti prostor za snažnije hladne prodore i snježne epizode u dijelovima Evrope. Međutim, prema trenutno navedenim prognozama, ovakav scenario ne smatra se najvjerovatnijim za cijelu sezonu.

U priču se uključuje i Indijski okean

Atmosfersku situaciju dodatno komplikuje još jedan fenomen. Dok je El Niño aktivan u tropskom Pacifiku, u Indijskom okeanu jača pozitivni dipol Indijskog okeana, poznat kao IOD.

Kombinacija ova dva klimatska fenomena može djelovati kao snažan tropski pokretač atmosferske cirkulacije i uticati na položaj i intenzitet mlaznih struja tokom zime na sjevernoj hemisferi.

Prema trenutno dostupnim sezonskim prognozama, zajedničko djelovanje super El Niña i pozitivnog dipola Indijskog okeana moglo bi imati značajne posljedice na vremenske obrasce iznad Sjeverne Amerike, Kanade i Evrope.

Evropa bi mogla ostati pod snažnim uticajem Atlantika

Za Evropu trenutni obrazac posebno ukazuje na mogućnost jačeg zapadnog strujanja zraka sa Atlantika. U takvoj postavci visok pritisak mogao bi biti izraženiji nad južnim dijelovima kontinenta i Sredozemljem, dok bi se područja nižeg pritiska češće zadržavala nad sjevernim i sjeverozapadnim dijelovima Evrope.

Takva raspodjela pritiska uglavnom bi pogodovala dotoku blažeg atlantskog zraka. Zbog toga bi temperature u velikom dijelu Evrope mogle biti iznad prosjeka, uz istovremeno povećanu količinu padavina u sjevernim i sjeverozapadnim krajevima.

Drugim riječima, trenutno se ne izdvaja slika kontinenta koji bi tokom cijele zime bio prekriven snijegom i zahvaćen dugotrajnim ledenim talasima. Mnogo više pažnje privlači mogućnost vlažne, vjetrovite i uglavnom blage zime.

Gdje bi snijega ipak moglo biti više?

Činjenica da se očekuje blaži evropski obrazac ne znači da će snijeg potpuno izostati. Sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta, kao i viši planinski predjeli srednje Evrope, i dalje bi mogli imati povoljnije uslove za snježne padavine.

Osim toga, pojedinačni cikloni mogu donijeti kratkotrajne prodore hladnijeg zraka. U određenim situacijama to bi moglo rezultirati snijegom i u unutrašnjosti kontinenta, čak i ako je prosječna temperatura tokom cijele sezone viša od uobičajene.

Zato prosječno blaga zima ne isključuje mogućnost nekoliko veoma hladnih dana ili snažnih snježnih epizoda.

Polarni vrtlog mogao bi promijeniti sliku tokom zime

Posebno važnu ulogu u narednim mjesecima mogao bi imati polarni vrtlog. Riječ je o velikom području snažne cirkulacije hladnog zraka visoko iznad Arktika.

Kada je stabilan i snažan, hladan zrak uglavnom ostaje koncentrisan oko polarnih područja. Međutim, kada oslabi ili postane poremećen, mogućnosti za njegovo pomjeranje prema jugu mogu se povećati.

Upravo zbog toga postoji mogućnost da se vremenska slika promijeni u drugom dijelu zime. Čak i ako početak sezone bude obilježen blagim i vlažnim vremenom, kasniji poremećaj atmosferske cirkulacije mogao bi otvoriti prostor za hladnije epizode.

Najmanje vjerovatan trenutno je scenario dugotrajne hladne i snježne zime širom Evrope. Mnogo više elemenata zasad ukazuje na blaži i vlažniji obrazac, ali razvoj polarnog vrtloga mogao bi naknadno promijeniti situaciju.

Šta bi super El Niño mogao donijeti Sjevernoj Americi?

Uticaj snažnog El Niña mogao bi biti izraženiji u Sjevernoj Americi nego u Evropi. Trenutne procjene ukazuju na mogućnost velikih temperaturnih razlika između pojedinih područja kontinenta i potencijalno aktivnu snježnu sezonu u centralnim i južnim dijelovima.

To pokazuje koliko isti klimatski fenomen može proizvesti različite posljedice u različitim dijelovima svijeta. Dok jedna regija može dobiti više padavina, druga može biti toplija ili sušnija.

Upravo zbog toga meteorolozi izbjegavaju jednostavnu formulaciju prema kojoj snažan El Niño automatski znači određenu vrstu zime za cijelu sjevernu hemisferu.

„Zima stoljeća“ još nije određena

Velika snaga El Niña prirodno privlači pažnju, posebno kada se počnu pojavljivati najave o mogućnosti ekstremne zime. Ipak, trenutno nema dovoljno elemenata da bi se moglo tvrditi da Evropu očekuje „zima stoljeća“.

Naprotiv, trenutni scenariji daju veću težinu blažem, vlažnijem i povremeno olujnom vremenu, naročito zbog mogućeg snažnijeg atlantskog uticaja.

Istovremeno, ne treba isključiti hladne epizode. Ukoliko se polarni vrtlog značajno poremeti, situacija bi mogla postati sasvim drugačija, posebno u kasnijem dijelu zime.

Zbog toga će naredne sedmice biti posebno važne za praćenje razvoja atmosferskih obrazaca. Temperatura Pacifika jeste važan dio priče, ali odgovor na pitanje kakvu će zimu imati Evropa neće se nalaziti samo tamo.