U današnjem članku razmatramo najnovije nalaze iz 2024. godine koje je objavila Komisija Lancet, sastavljena od 27 vrhunskih stručnjaka za demenciju iz cijelog svijeta.
- Oni ističu da je moguće spriječiti ili odgoditi gotovo polovicu slučajeva demencije ako se već od ranog djetinjstva pa kroz cijeli život posvetimo pažnji određenim promjenjivim čimbenicima rizika.
Nedavno izvješće ukazuje na 14 ključnih faktora rizika koji su povezani s razvojem demencije, a među njima su i noviji dodaci poput visokog kolesterola i gubitka vida. Prema podacima, rješavanjem ovih čimbenika moglo bi se spriječiti ili odgoditi do 45 posto slučajeva demencije, čak i kod osoba s jakom genetskom predispozicijom.
Prema stručnjacima, održavanje fizičkog zdravlja i sudjelovanje u aktivnostima koje stimuliraju mozak tijekom srednje dobi i kasnije igraju ključnu ulogu u smanjenju rizika od kognitivnog pada. Glavni autor izvješća, profesor Gill Livingston, naglašava da nije važno je li netko još mlad ili star, jer je uvijek pravo vrijeme za djelovanje i njegovanje zdravih navika koje mogu produžiti razdoblje života bez demencije.
Među navedenim promjenjivim čimbenicima nalaze se povišeni krvni tlak, dijabetes, pretilost, nedostatak tjelesne aktivnosti, pretjerana konzumacija alkohola, pušenje, ozljede glave, oštećenje sluha, izloženost zagađivačima okoliša, depresija, kao i društveni i obrazovni faktori poput niže razine obrazovanja i ranijeg oštećenja vida.
- Fizički čimbenici kao što su hipertenzija, dijabetes i pretilost mogu uzrokovati suženje ili začepljenje arterija što ograničava dotok krvi i kisika u mozak, a upravo je to kritično za njegovo pravilno funkcioniranje. Pušenje i pretjerano konzumiranje alkohola dodatno oštećuju moždane stanice, dok ozljede glave predstavljaju direktan rizik za kognitivne sposobnosti.
- Posebno su zanimljivi novi podaci koji su uključili visoki LDL kolesterol kao važan čimbenik rizika za demenciju. Ranije nije bilo dovoljno dokaza, ali sada postoje uvjerljivi rezultati koji pokazuju da povišene razine “lošeg” kolesterola u srednjoj dobi, otprilike od 40. godine života, mogu značajno povećati šansu za kognitivni pad. Lancet procjenjuje da je LDL kolesterol odgovoran za oko 7% slučajeva demencije zbog nakupljanja naslaga u arterijama.
Još jedan novitet u izvješću je uključenje gubitka vida kao čimbenika rizika, uz već ranije prepoznate probleme sa sluhom. Kako starimo, smanjenje ovih osjetilnih sposobnosti može izazvati zbunjenost i otežati obradu informacija, što doprinosi kognitivnom padu. Procjenjuje se da je oko 2% slučajeva demencije povezano s neliječenim oštećenjem vida kod starijih osoba.
Izvješće također ističe povezanost onečišćenja zraka s bolestima srca i kognitivnim oštećenjima, iako je smanjenje izloženosti ovom riziku za pojedince često izazovno. Ipak, stručnjaci savjetuju osobne mjere poput izbjegavanja korištenja peći na drva ili ugljen te boravka u zatvorenim prostorima tijekom dana s lošijom kvalitetom zraka.
Depresija i društvena izolacija također povećavaju rizik od demencije jer utječu na ponašanja poput smanjene tjelesne aktivnosti, lošije prehrane, povećanog unosa alkohola, neadekvatnog sna i manjka mentalne stimulacije.
- Obrazovanje, iako nije najizravniji čimbenik, igra značajnu ulogu u otpornosti mozga. Visoka kvaliteta obrazovanja u ranom životu povezana je s većom neuronskom otpornosti, što pomaže u zaštiti od bolesti mozga koje vode do demencije. Osim toga, kontinuirano učenje i mentalna aktivnost u srednjim godinama dodatno štite kognitivne funkcije, što uključuje aktivnosti poput učenja novih jezika ili izazovnih hobija.
Livingston upozorava da je važno početi s usvajanjem zdravih navika još u djetinjstvu, poput redovne tjelovježbe i pravilne prehrane, jer one postavljaju temelje za zdraviji život u kasnijim godinama i smanjuju vjerojatnost razvoja demencije.
Izvješće također nudi praktične preporuke za vlade i pojedince. Među njima su osiguranje kvalitetnog obrazovanja za djecu, dostupnost slušnih pomagala za osobe s oštećenjem sluha, kontrola i liječenje povišenih razina LDL kolesterola od srednje dobi, te pravovremena procjena i liječenje oštećenja vida. Također se preporučuje učinkovito liječenje depresije, nošenje zaštitnih kaciga tijekom sportskih aktivnosti, promicanje društvene povezanosti i provođenje mjera za smanjenje onečišćenja zraka.
Smanjenje pušenja kroz rigorozne mjere kao što su kontrola cijena i zabrane, kao i smanjenje šećera i soli u prehrambenim proizvodima, također su važni koraci prema smanjenju rizika od demencije.Na kraju, svi možemo donositi svjesne odluke već u mladosti i srednjim godinama kako bismo povećali šanse za zdravo starenje i očuvali svoju mentalnu jasnoću što je duže moguće
