Slike iz predškolske ustanove u Danskoj brzo su postale viralne društvenim mrežama, izmamivši osmijehe gledateljima posvuda. Točnije, mala djeca koja su se bavila razigranim aktivnostima valjajući se u blatu, uživajući u potpunosti. Radosni zvukovi njihova smijeha odjekivali su kad su ustali i još jednom skočili na šank.U Danskoj je uobičajena praksa poticati djecu da se uključe u aktivnosti koje uključuju prljanje i ovaj je pristup dobro utemeljen. Igranje u blatu nije samo zabava; ima i praktičnu svrhu.
Igra s blatom potiče kreativnost, poboljšava senzorne sposobnosti i može čak ojačati imunološki sustav. Jessica Alexandre, savjetnica za roditelje, artikulira da dopuštanje djeci da komuniciraju s prirodom i urone u prljavštinu – i rukama i nogama – čini ih jačima, otpornijima i prilagođenijima okolini. Učinkovitost nordijskog pristupa odgoju djece dodatno potvrđuje Helen Russell, spisateljica iz Jutlanda, koja se iz Londona preselila u Dansku i od tada posvojila troje djece.
- U članku za The Guardian dijeli važne uvide koje je stekla iz danskog pristupa odgoju djece.Preselila sam se iz Londona u Dansku, neopterećena i bez djece. Iako mi je prvotna namjera bila ostati samo godinu dana, desetljeće kasnije i dalje živim ovdje, sada s troje djece. Pristup nordijske djece različitim aktivnostima izrazito je drugačiji.
Njihove prehrambene navike, stilovi učenja, aktivnosti u igri, odabir odjeće, pa čak i rasporedi spavanja značajno se razlikuju – bebe, na primjer, često smiju drijemati vani u svojim kolicima čak i u uvjetima ispod nule. Bave se pjevanjem, borbom, penjanjem, padom i ponovnim ustajanjem. Svaki dan provode sate u prirodi, bez obzira na loše vremenske uvjete.
Dok se Nordijci možda ne čine osobito veselima, dajući prednost “planiranoj zabavi” umjesto spontanosti, nordijske nacije stalno su na vrhu Unicefovih ljestvica sreće, obrazovanja i jednakosti, hvaleći se nekima od najviših stopa blagostanja u svijetu.Određeni elementi njihovog pristupa roditeljstvu univerzalno su primjenjivi, dok drugi mogu biti inspirativni. Stoga bih želio podijeliti nekoliko uvida koje sam stekao o nordijskom odgoju.
- U nordijskim zemljama igra ima veliku važnost. Profesorica Ellen Beate Hansen Sandseter s norveškog sveučilišnog koledža Queen Maud kaže: “Studije koje su pratile djecu od rođenja pokazuju da se visine ne boje oni koji se penju na drveće, padaju i lome noge – već oni koji se nikada nisu penjali na drvo .” Osim toga, sudjelovanje u borbi ključni je aspekt igre odgoj djeteta, jer potiče suradnju, povjerenje i zdravo rasuđivanje. Jedna mi je danska majka primijetila: “Ponekad moraš pustiti djecu da se svađaju.”
U Skandinaviji formalno obrazovanje ne počinje prije šeste godine, odnosno sedam godina u slučaju Finske. Ne postoje sustavi ocjenjivanja, domaće zadaće ili ocjenjivanja za djecu mlađu od 11 godina. Sabilah Eboo Alwani, povezana s Pedagoškim fakultetom Sveučilišta u Cambridgeu, zagovara ovaj pristup. Prema edukatorici Louise Lingard, danski obrazovni okvir naglašava nastavu temeljenu na interesima, tvrdeći da „naučiš razmišljati – a ne samo položiti ispite.
- Od šeste godine djecu se uči zalagati se za sebe, a javno govorenje postaje sastavnica njihova obrazovnog iskustva, dok se čitanje uvodi kasnije, obično oko osme godine. U dobi od 15 godina učenici u nordijskim zemljama premašuju prosjek OECD-a, a Finska vodi u ukupnom poretku u odnosu na UK i SAD. Unatoč razlikama u obrazovnim sustavima, bitno je omogućiti djeci da slijede svoje interese i čitaju tempom koji im odgovara. Istraživanja pokazuju da pritisak na djecu da prerano počnu čitati može dovesti do stresa, a oni koji počnu čitati kasnije imaju tendenciju sustići i čak nadmašiti svoje vršnjake koji rano čitaju.
Varijacije ove mantre postoje među Nordijcima svih nacionalnosti, a istraživanja pokazuju da aktivnosti na otvorenom poboljšavaju suradnju, ublažavaju stres, poboljšavaju koncentraciju i uravnotežuju razlike između djece s niskim i visokim uspjehom. Nordijci od malih nogu njeguju ono što Kari Leibovitz, socijalni psiholog sa Sveučilišta Stanford, naziva “pozitivnim zimskim načinom razmišljanja”.
Savladavanje umjetnosti prikladnog odijevanja je ključno. Prema Leibovitzu, “U većem dijelu svijeta kada je hladno, ljudi se još uvijek normalno oblače za izlazak i onda se pitaju zašto im je hladno. Moja djeca su sada opremljena odijelima za snijeg, kišnim odijelima, vjetrovkama, termo donjim rubljem, rukavicama, vodootpornim rukavicama, čizmama za snijeg i kišnim čizmama. Kultiviranje pozitivnog načina razmišljanja može se postići usvajanjem primjerenije zimske odjeće, a važno je prepoznati da ne postoji neprikladno vrijeme za odijevanje; nego izbor odjeće može pogriješiti.
U nordijskom društvu, koncept okupljanja za obiteljskim ručkom ima značajan značaj. Nije neuobičajeno da čak i izvršni direktor izjavi tijekom sastanka u 16:00: “Sada moram ići po djecu,” prije nego se vrati kući na ručak ili večeru s članovima obitelji. U mnogim danskim kućanstvima blagovaonski stol služi kao žarišna točka s izričitom namjerom davanja prioriteta obiteljskim obrocima. Bez obzira na nečiju lokaciju, postoje opipljive prednosti odvajanja vremena za obiteljski obrok jednom tjedno radi jačanja veza. Iako su kulinarske vještine korisne, važno je upamtiti da je naglasak više na društvu s kojim dijelite obrok nego na samoj hrani.
Iako prevladava mišljenje da stalne pohvale podižu samopouzdanje, Danci imaju drugačiju perspektivu. Oni tvrde da pretjerana priznanja rezultiraju napuhanim egom. Prema danskoj obiteljskoj terapeutkinji Sophie M-nster, kada pojedinci kažu “pogledaj ovo”, njihova je namjera tražiti pažnju, a ne pohvalu.
Pojedinci primarno ne traže afirmaciju. Stoga je korisnije poticati ih da neovisno procjenjuju stvari; inače bi se mogli naći u situaciji da neprestano traže vanjsko odobravanje. U Danskoj se izrazi pohvale često zamjenjuju pitanjima poput “Kako ste to postigli?” ili “Molim detalje”. Prema Misterovim riječima, “Ovo pokazuje djeci da smo zabrinuti za njih kao pojedince, a ne za njihove ‘ocjene’.” Osim smanjene učestalosti pozitivnog priznavanja, primjetan je i pad negativnih ocjena.
