Dr Dragan Ivanov, specijalista interne medicine, osnivač je i predsjednik Vegetarijanske udruge “Eden” iz Novog Sada. Od rođenja nikada ne konzumira meso i ribu, a mnogi ljudi pažljivo slušaju njegove upute o zdravom životu vodeći se njima kroz svakodnevnicu.
- Ukratko, podijelio je bitna načela koja bismo trebali poštovati kako bismo postigli dug i zdrav život.
Dr. Ivanov je objasnio: “Trebalo bi težiti da navečer idemo na spavanje”, naglašavajući nužnost da djeca i adolescenti u pubertetu spavaju prije 22 ili 23 sata. Pridržavajući se pravodobnog odlaska na spavanje osiguravamo dovoljan san, omogućujući sintezu melatonina koji, uz hormon rasta, pomaže u regeneraciji našeg mozga i tijela. Kad se ujutro probudimo, bitno je aktivirati naš mozak. Kako to možemo učiniti? Opskrbljujući ga energijom. Med i voće su najbolji izvori energije za naš mozak i cijeli organizam, jer se naš mozak oslanja isključivo na glukozu. Stoga bi se djeca trebala suzdržati od odlaska u školu ili bavljenja bilo kakvim aktivnostima bez prethodnog konzumiranja prirodnih, neprerađenih ugljikohidrata koji se nalaze u medu, voću i cjelovitim žitaricama.
Kao rezultat toga, nastojimo ne propustiti doručak, a ovaj profesor predlaže da bismo trebali putovati biciklom ili pješačiti.
“Možda ćemo potrošiti malo više vremena, ali obavljamo dva zadatka istovremeno.” Dok radimo, bavimo se i rekreacijom i sunčamo se. Ako naš rad uključuje dugotrajno sjedenje, važno je prepoznati da je nakon 3-4 sata 80% moždanih funkcija u biti inhibirano – prelazi u neku vrstu isključivanja. Stoga bismo trebali raditi pauze od sjedenja i buljenja u ekrane ili dokumente kako bismo vježbali 5-10 minuta. Time će se mozak reaktivirati, što će nam omogućiti učinkovitije obavljanje svih naših zadataka”, naglašava ovaj liječnik.
Ističe važnost svakodnevnog posvećivanja vremena tjelesnoj aktivnosti u trajanju od 45 do 60 minuta, kao i boravka na suncu. Prema njegovim riječima, optimalni trenuci za to su izlazak i zalazak sunca.
“Kad nam sunce postane vidljivo, naše će tijelo proizvoditi vitamin D, ali što je još važnije, melatonin i serotonin”, pojašnjava profesor Ivanov.
Liječnik savjetuje da je za ručak idealno odabrati mahunarke, dok je poželjno odustati od večere.
Također se pozabavio temom emocija, sugerirajući da one mogu biti štetne poput visokog kolesterola i dima cigareta.
Dr. Ivanov tvrdi da su izolacija i usamljenost, uz poteškoće u interakciji s drugima, štetniji za naše zdravlje od duhanskog dima. Dok sedmogodišnjoj djeci nikada ne bismo dali marihuanu, izlažemo ih drugom toksinu koji predstavlja još veći rizik: prekomjernoj uporabi elektroničkih uređaja i društvenih medija. To je, tvrdi, štetnije za djecu od pušenja marihuane.
Ističe nužnost korištenja te tehnologije, no bitno je odvojiti dio dana za njezino korištenje. Prije tog vremena trebali bismo se odvojiti od svojih uređaja i usredotočiti na ono što je uistinu važno – druge pojedince.
Maslačak (Taraxacum officinale) poznat je po izvanrednim svojstvima koja ga čine ljekovitim. Cijenjen zbog svojih brojnih prednosti, koristi se u tradicionalnoj medicini za podršku funkciji jetre i bubrega te za poboljšanje provjere. Njegovi korijeni posjeduju diuretička svojstva koja pomažu u uklanjanju toksina iz tijela, dok lišće i cvjetovi sadrže obilje vitamina A, C i K, kao i minerala poput kalcija i željeza. Osim toga, maslačak se koristi za poticanje apetita, poboljšanje cirkulacije i smanjenje upalnih procesa. Zbog svojih antioksidativnih osobina, može pružiti zaštitu ćelijama od oksidativnog stresa i podržati opće zdravlje.
