Danas govorimo o dugovječnosti i načinima kako da sebi poboljšamo šanse da doživimo duboku starost. U tome ulogu igra i genetika ali i neke naše navike. U nastavku saznajte detaljnije.
Dr. Svetlana, poznata genetičarka i stručnjakinja za starenje, nedavno je predstavila emisiju koja je zainteresirala mnoge, od kojeg je roditelja zapravo moguće zaključiti koliko dugo živimo. Unatoč uobičajenoj izreci da “geni kontroliraju sve”, liječnica priznaje da nasljeđivanje nije tako jednostavno kao što se čini.
Očekivano trajanje života temelji se na kombinaciji gena i navika koje razvijamo tijekom života, a dva najznačajnija čimbenika u povećanju životnog vijeka opisuje kao one koji imaju kombinirani učinak koji produžuje život za 10 godina – ti čimbenici nisu povezani s prehranom ili snom. Prema dr. Svetlani, većina naših gena koji doprinose našoj dugovječnosti potječe od naše majke.
Ona priznaje da mitohondriji, male stanične elektrane koje nam osiguravaju energiju, imaju genetski kod koji je isključivo izveden od njezine majke. Ovi geni imaju značajan utjecaj na sposobnost tijela da koristi energiju, kako reagira na stres i koliko dugo je otporno na starenje. “Mitohondrijska DNK” određuje stupanj vitalnosti naših stanica i duljinu njihovog samoobnavljanja. Zato je često slučaj da djeca majki koje su bile starije imaju veću vjerojatnost da će i sama dugo živjeti, objašnjava liječnik.
- Suprotno tome, očevi geni imaju veći utjecaj na tjelesnu reakciju na vanjske podražaje, uključujući stres, tjelesnu aktivnost i hormone. Od oca često posjedujemo predispoziciju za kardiovaskularne bolesti, metabolizam masti i reakciju na stres. To implicira da očevo genetsko nasljeđe prvenstveno utječe na nas, ali majčini geni imaju značajnu ulogu u samom procesu starenja, kaže dr. Svetlana.
Međutim, nastavlja, genetika je samo polovica priče. Druga polovica temelji se na našim tradicijama i načinu života. Ovdje se bavimo dvama ponašanjima koja, kako napominje, imaju veći utjecaj na dugovječnost nego što se obično shvaća. Nije riječ o prehrani ili režimu spavanja, iako su značajni, oni su izravno povezani s našim stanicama, hormonima i mozgom: objašnjava liječnik. Prva stečena navika ne mora nužno ukazivati na opsežnu pripremu.
Suprotno tome, dr. Svetlana sugerira da je svakodnevno kretanje koje je i umjereno i često daleko korisnije od povremenog fizičkog napora koji je iscrpljujući. „Hodanje, lagano obrađivanje tla, vrtlarenje ili ples imaju učinak povećanja cirkulacije i poboljšanja zdravlja stanica. Kada se tijelo kreće na dosljedan način, svi organi imaju učinkovitije performanse, mozak proizvodi hormone sreće koji smanjuju stres i usporavaju proces starenja.“ Još jedna često zanemarena navika je emocionalna ravnoteža.
Prema njezinim riječima, kronični stres, ljutnja i tuga imaju veći utjecaj na starenje od loše prehrane. Naše stanice imaju povijest stresa. Kada smo pod stalnim stresom, tijelo oslobađa kortizol i adrenalin, te kemikalije oštećuju membrane stanica i ubrzavaju proces degeneracije. Oni koji nauče kako regulirati svoje emocije, oprostiti jedni drugima i održavati unutarnji sklad imaju dulji i zdraviji život, prema dr. Svetlani. Vrijedno je napomenuti da je njezino istraživanje pokazalo da ljudi koji imaju dosljedne obiteljske veze i osjećaj pripadnosti zajednici imaju dulji prosječni životni vijek od onih koji su konstantno u stresu i izolaciji.
„Osoba ne bi trebala biti sretna cijelo vrijeme, ali važno je ne gajiti negativne emocije dulje vrijeme. Smirenost i emocionalna stabilnost najučinkovitije su obrane od procesa starenja“, kaže ona. U konačnici, dr. Svetlana tvrdi da iako ne možemo birati roditelje ili gene, možemo birati kako ćemo živjeti. Ako posjedujete korisne gene – to je divno. Ako ne uspijete, to ne znači da je vaša sudbina unaprijed određena. Stalno kretanje, zdravi odnosi i unutarnji mir mogu nadoknaditi sav genetski nedostatak.
Tajna trajnosti nije u skupim tretmanima ili tabletama, već u svakodnevnim postupcima, kaže ona. Poruka dr. Svetlane je jednostavna: dug život nije dar, već rezultat svjesnog izbora. Otpornost stanice možemo preuzeti od majke, volju da živimo razborito, smireno i s osmijehom od sebe.
