Nikola Tesla, koji se smatra najznačajnijim znanstvenikom i inovatorom u povijesti, čiji su revolucionarni izumi preobrazili život na Zemlji, zadnje desetljeće svog života boravio je u sobi 3327 na 33. katu hotela New Yorker. Ovaj izbor odražava njegovu sklonost prema broju tri, jer se činilo da se sve što je bilo povezano s njim pridržavalo njegove djeljivosti. Unatoč tome što je jedva spajao kraj s krajem, ostao je uporan u ostvarenju svojih ideja i kreacija do posljednjih trenutaka. Preminuo je u dubokoj bijedi, uglavnom zanemaren od strane društva – stanje bića koje postavlja neriješeno pitanje je li to zanemarivanje bilo slučajno ili namjerno, dilema koja traje desetljećima.
Točnije, brojni su pojedinci nastojali njegova djela smatrati svojima, a o naprednoj prirodi njegovih ideja svjedoči stalna borba čak i najuglednijih stručnjaka da shvate i provedu mnoge njegove koncepte u praksi.Što se dogodilo s pojedincem koji je promijenio putanju ljudske povijesti?Službeni podaci pokazuju da je Nikola Tesla preminuo u hotelskom apartmanu 7. siječnja 1943. u 22.30 sati. zbog tromboze srca, u 87. godini života.Bez obzira na prodaju patenata vezanih uz izmjeničnu struju, Tesla je otišao s ovog svijeta opterećen dugovima.
- “Nikola Tesla je preminuo u siromaštvu, a ipak je ostao jedan od najutjecajnijih pojedinaca u povijesti. Njegovi doprinosi su značajni i, kako vrijeme prolazi, njihova važnost samo raste”, izjavio je gradonačelnik New Yorka LaGuardia. Mnogi bi ovu izjavu mogli smatrati licemjernom, zar ne?Tko je otkrio beživotno Teslino tijelo?Bio je to Sava Kosanović, sin Nikoline najmlađe sestre Marice, koji je otkrio posmrtne ostatke znanstvenika i kasnije dokumentirao događaj u svojim memoarima.
Po mom dolasku u Teslinu komoru ujutro 7. siječnja 1943., u pratnji bliskog prijatelja, našao sam ga mrtvog. Djelovao je još mršaviji i bljeđi nego prije, pomalo pogrbljen, smrznutog izraza lica koji je podsjećao na sažalni osmijeh. Na velikom okruglom stolu ležala je otvorena metalna kutija, jedna od mnogih koje je posjedovao, u kojoj su se nalazila pisma i crtež – posljednja slika Tesle među skupinom posjetitelja iz 1942. Činilo se to doista nedostojnim zbogom.
Objava o smrti genija odjeknula je diljem svijeta. Dva su dana Teslini posmrtni ostaci bili izloženi u poznatom pogrebnom poduzeću na Aveniji Madison. Pojedinci su se okupili kako bi odali počast cijenjenom znanstveniku, au knjigu žalosti upisivali su se državni dostojanstvenici, ugledne javne osobe, prijatelji, poznanici i bezbrojni štovatelji. Poruke sućuti i telegrami pristizali su sa svih strana svijeta…
- 12. siječnja održana je sprovodna služba u crkvi svetog Ivana Teologa na Manhattanu u New Yorku. Nakon bogoslužja obavljeno je kremiranje tijela. Ispraćaju Teslinih posmrtnih ostataka nazočilo je oko 2000 osoba, među kojima i brojne ugledne ličnosti i nobelovci. Prisutni su bili novinari svih većih njujorških novina. Pojedinac koji je donedavno bio gotovo zanemaren odjednom je postao predmetom globalnih razgovora i pisanog diskursa.
Ipak, i na posljednjem ispraćaju pojedinca koji je svima olakšavao svakodnevicu, ostao je osjećaj gorčine.Episkop Dionisije, poglavar SPC u SAD iz Manastira Svetog Save, obaviješten je o detaljima vremena i mjesta sahrane. Umjesto da osobno prisustvuje i vodi službu, poslao je svećenika koji je bio izrazito zapušten i djelovao razbarušeno, što je gospodin K. odmah odbio. Vjeruje se da je biskup odlučio ne prisustvovati jer je bilo planirano kremiranje Teslinog tijela.
To proizlazi iz službenog dokumenta koji je Muzeju Nikole Tesle dostavila Charlotte Muzar, dugogodišnja tajnica diplomata i publicista Save Kosanovića, inače sina Tesline najmlađe sestre Marice. Na sprovodu je nastupio Zlatko Baloković, poznati violinist i Teslin prijatelj, uz pratnju slovenskog zbora Slovan. Po Teslinoj želji, bogoslužje je počelo Schubertovom “Ave Maria”, a zatim je uslijedila srpska pjesma “Tamo daleko”.
Nedugo nakon Tesline smrti, FBI je zatražio da imigracijska služba zaplijeni sve osobne stvari i dokumentaciju koja je pripadala preminulom, unatoč Teslinom statusu američkog građanina. Nakon toga, Ministarstvo obrane obratilo se FBI-u, zbog čega su Teslini dokumenti klasificirani kao strogo povjerljivi. U svjetlu prirode Teslinih izuma i patenata, Edgar Hoover i predsjednikovi savjetnici izdali su nalog kojim se sva Teslina osobna imovina označava kao “vrlo povjerljiva”.
Veleposlanstvo Jugoslavije i Teslina obitelj vodili su borbu s američkim vlastima kako bi osigurali povrat dokumenata i osobnih stvari, zbog potencijalnog značaja pojedinih aspekata njegova istraživanja. Naposljetku, Teslin rođak, Sava Kosanović, uspio je vratiti neke od njegovih osobni predmeti koji se danas čuvaju u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu.
