U današnjem članku govorićemo o jednoj od najčešćih grešaka koje domaćice prave, a to je navika da se zamrzne velika količina mljevenog mesa u jednom paketu. Kada dođe trenutak da se pripremi obrok, često se odmrzne mnogo više nego što je potrebno, a višak se potom ponovo vraća u zamrzivač.
- Iako se ovo čini praktičnim rješenjem, stručnjaci upozoravaju da takva praksa može dovesti do gubitka kvaliteta, ali i povećanog rizika od razvoja bakterija i bolesti koje se prenose hranom.
Sve više se danas govori o tome kako pravilno zamrzavati meso i koliko dugo ono može ostati u zamrzivaču, a da pri tome zadrži i svoju svježinu i bezbjednost. Niske temperature ispod –18°C zaista usporavaju razvoj mikroorganizama i mogu smanjiti rizik od pojedinih infekcija, ali to ne znači da meso može vječno stajati bez posljedica. Svaka vrsta mesa ima svoj određeni rok čuvanja, a važno je znati i pravila koja prate odmrzavanje i ponovo zamrzavanje.
Da bi se smanjio rizik i sačuvala svježina, preporuka stručnjaka jeste da se meso odmah nakon kupovine podijeli u manje porcije. Na taj način se izbjegava situacija da se jednom odmrznuti proizvod vraća nazad. Pored toga, svaka porcija bi trebala biti jasno označena datumom zamrzavanja, što omogućava praćenje roka i sprječava slučajnu upotrebu mesa koje je već izgubilo dobar dio nutritivne vrijednosti. Ako postoji sumnja da meso neće odmah biti pripremljeno, bolje ga je ostaviti nekoliko dana u frižideru nego ga ponovo vraćati na ekstremno niske temperature.
Kada je u pitanju mljeveno meso, ono pravilno zamrznuto može trajati do četiri mjeseca. Nakon tog perioda možda neće nužno biti opasno za konzumaciju, ali gubi teksturu, miris i dio hranljivih materija. Poseban problem predstavlja ponovo zamrzavanje već odmrznutog mljevenog mesa jer tada ono prolazi kroz promjene u strukturi, gubi vlagu, a ukus postaje značajno slabiji.
- Kada govorimo o različitim vrstama mesa, rokovi su vrlo različiti. Sirova svinjetina s kostima može trajati četiri do šest mjeseci, dok komadi bez kostiju izdržavaju i do godinu dana. Prerađevine poput kobasica, viršli, šunke ili slanine imaju znatno kraći rok – svega mjesec do dva, zbog toga što dodaci i proces obrade ubrzavaju promjene u sastavu. Pečena svinjetina, zavisno od načina pakovanja, može biti bezbjedna od četiri pa sve do dvanaest mjeseci.
Kod govedine, teletine i jagnjetine rokovi su nešto povoljniji. Odresci i komadi bez kostiju mogu se čuvati i do 12 mjeseci, dok meso s kostima traje između četiri i šest mjeseci. Pečena govedina ili teletina mogu zadržati kvalitet i do godinu dana, dok jagnjetina u prosjeku ostaje upotrebljiva devet mjeseci.
Posebna pravila važe za piletinu i ćuretinu. Cijela ptica može se čuvati i do godinu dana, ali se preporučuje da se pojedinačni dijelovi poput prsa, bataka i krila iskoriste unutar devet mjeseci. Kada su u pitanju iznutrice, bez obzira na vrstu mesa, njihov rok čuvanja je najkraći – najviše tri do četiri mjeseca. To je zbog toga što se brzo kvare, gube kvalitet i mogu postati rizične za zdravlje.
Često se postavlja pitanje da li je dozvoljeno ponovo zamrzavanje već odmrznutog mesa. Stručnjaci kažu da je to moguće samo u slučaju da je meso odmrznuto u frižideru i čuvano na niskoj temperaturi. U tom slučaju može se vratiti u zamrzivač u roku od tri do četiri dana. Međutim, ako je meso stajalo na sobnoj temperaturi duže od dva sata, ili na vrućini iznad 32°C duže od sat vremena, nikako se ne smije vraćati u zamrzivač jer tada naglo raste rizik od razvoja bakterija.
Ipak, čak i kada se meso ponovo zamrzne pod kontrolisanim uslovima, ono gubi na kvalitetu. Svaki ciklus zamrzavanja i odmrzavanja utiče na oksidaciju masti i proteina, pa meso postaje suvlje, manje sočno, a promjene u boji i mirisu postaju primjetne. Upravo zbog toga stručnjaci savjetuju da se meso zamrzava u manjim porcijama, jer to u velikoj mjeri eliminiše potrebu za ponovnim zamrzavanjem.
Pravilnim rukovanjem mesom ne samo da se čuva njegova nutritivna vrijednost, već i sigurnost za konzumaciju. Zamrzivač jeste važan saveznik u očuvanju hrane, ali nije čarobno rješenje koje sve rješava. Meso nije predviđeno za beskonačno skladištenje i zato se preporučuje da uvijek vodimo računa o nekoliko osnovnih koraka: podijeliti ga na manje porcije, obilježiti datum zamrzavanja, poštovati maksimalni rok čuvanja i izbjegavati ponovno zamrzavanje.
Na kraju, male svakodnevne navike mogu napraviti veliku razliku. Ako se mesu pristupa odgovorno, obroci će zadržati najbolji ukus i hranljivu vrijednost, a rizik od trovanja hranom biće sveden na minimum. Sigurnost hrane uvijek počinje od toga kako je skladištimo i koristimo, a upravo te male promjene u ponašanju čine razliku između kvalitetnog i zdravog obroka i onog koji može ugroziti zdravlje.
