Godinama se u javnosti vrtjela zabluda da se „sav holesterol“ stvara od jaja, pečenja i slanine. Ali izgleda da nije tako. Vise u nstavku teksta…
Stručnjaci sve češće upozoravaju da je priča mnogo složenija i da je pravi udar na jetru skriven u rafinisanim šećerima i industrijskoj hrani.
- Masna jetra (steatoza) je tihi neprijatelj: razvija se polako i bez očiglednih simptoma, a otkriva se tek kada se jave umor, težina u stomaku, svrab kože, akne ili perut. Jetra, organ koji obavlja više od 500 funkcija, tada gubi sposobnost da efikasno filtrira toksine i upravlja mastima. Put od tih prvih znakova do upale, fibroze, pa i ciroze, može biti mnogo kraći nego što mislimo.
Ključ zabune leži u pogrešnom targetiranju masti, dok se zanemaruje uloga brzih ugljenih hidrata. Hljeb i peciva od bijelog brašna, gazirani napici, grickalice, industrijski slatkiši i zaslađivači brže podižu trigliceride nego porcija kuvanih jaja uz salatu. Jetra posebno teško podnosi visok unos glukozno-fruktoznog sirupa: on nema veze s prirodnom fruktozom iz voća, jer dolazi bez vlakana i „kočnica“ sitosti. Rezultat je nakupljanje masti u jetri, rast triglicerida i razvoj insulinske rezistencije. Zato je demonizovanje svake masnoće promašena meta.
- Kako podsjeća Politika u svojim tekstovima o javnom zdravlju, mediteranski obrazac ishrane – maslinovo ulje, riba, orašasti plodovi, obilje povrća i integralne žitarice – redovno se povezuje sa boljim lipidnim profilom i manjim rizikom od masne jetre. Dakle, problem nisu sve masti, već trans-masti, pregrijana rafinisana ulja i višak industrijskih šećera. (Izvor: Politika.rs)
Manje poznat, ali presudan akter je holin, nutrijent iz grupe B-kompleksa. Nalazi se u jajima, crvenom mesu, iznutricama i nekim mliječnim proizvodima, a njegova uloga je transport masti iz jetre. Kada ga nema dovoljno, masti se „parkiraju“ u ćelijama jetre i prave štetu. Zato potpuno izbacivanje jaja i drugih prirodnih izvora holina iz straha od holesterola može da napravi kontraefekat. Naravno, mjera je ključna: porcija jaja uz povrće nije isto što i svakodnevna brza hrana pržena u lošem ulju.
- RTS u emisijama o ishrani i zdravlju podsjeća da trigliceridi često bolje otkrivaju stanje ishrane nego sam holesterol. Povišeni trigliceridi uglavnom ukazuju na višak šećera i skrobova, nedostatak kretanja i alkohol koji se neprimjetno pretvara u mast u jetri. (Izvor: RTS.rs)
Šta, dakle, mijenjati? Prvo, smanjiti šećer. Gazirane napitke i „energetske“ sokove zamijeniti vodom ili nezaslađenim čajem. Drugo, prebaciti tanjir na povrće: pola porcije neka čini šareno, vlaknasto povrće, uz umjerene proteine (riba, mahunarke, piletina) i dobre masti (maslinovo ulje, orašasti plodovi). Treće, uvesti kretanje: 30–40 minuta brze šetnje ili bicikla pet dana sedmično već pravi razliku u osjetljivosti na insulin. Četvrto, regulisati san i stres, jer neuređen kortizol povećava apetit i podiže šećer u krvi.
- Ulogu imaju i male navike: čaša vode prije obroka, vlakna iz zobi, lanenog sjemena i mahunarki, kao i povremena upotreba gorkih biljaka poput maslačka ili čička (uz savjet ljekara). Alkohol, čak i „u malim dozama“, vrijedi svesti na minimum, a trans-masti i duboko pržene grickalice najbolje je zauvijek ostaviti na polici.
Zaključak je jasan: jaja, slanina ili pečenje nisu glavni krivci – veći problem krije se u šećerima, lošim navikama i sedentarnom životu. Ako napravimo svjesne izbore i damo jetri predah, ona će nam to vratiti energijom, zdravijom kožom i jačim imunitetom.
