Kada su u pitanju svadbe, pokloni i koverte sa novcem, mnogi se brinu da ne izaberu neprimerenu cifru. Tako je i Radmila iz Nemačke otišla na svadbu u Srbiju, ali nije se najbolje zabavila.
Naime, za nećakinju je izdvojila 200 eura; međutim, zbog te je količine još uvijek osjećala nelagodu. Godine 2017. javno je otkrila svoje iskustvo, a njezinu cijelu priču donosimo ovdje.
- Život “preko bare” daje drugima dojam da ste imućni i preplavljeni novcem. Ovakva percepcija bila je posebno prisutna u devedesetima, u vrijeme kada je u Srbiji i Bosni bilo gotovo nemoguće zaraditi više od nekoliko maraka mjesečno. Ljudi su se tamo borili, dok se Zapadna Europa, unatoč visokim troškovima, činila usporedivom s gospodarskom situacijom na Balkanu. Dolaskom ovamo s onim resursima koji su vam otamo ostali osjećali ste se kao plemić. Slavite, kupujete darove i svi sudjeluju u radosti.
Kako vrijeme prolazi, starenje postaje neizbježno. Dolazi do bolesti, što dovodi do troškova za medicinsku skrb, a vi pronalazite načine kako se financijski snaći. Izgubila sam muža, a sin mi je skoro sve proćerdao na kocki. Naša se obitelj raspala, a ja sam završio sam radeći kako sam odrastao.Dobio sam poziv za vjenčanje od rođaka iz Kruševca i pristao sam doći. Međutim, osjećala sam sram zbog svog života koji me uznemirio.
Sa sobom sam ponio dvjesto eura i to je sve što imam. U stvarnosti imam više, ali nešto moram ostaviti sa strane za potencijalne buduće potrebe. Što ću učiniti ako se razbolim? Tko može predvidjeti što sutra nosi? Ozbiljno sumnjam da će mi današnji mladi rođaci priskočiti u pomoć ili se pobrinuti za mene.
- Vjenčanje je bilo lijepo, ali u trenutku kada sam dao omotnicu, primijetio sam promjenu u izrazima lica. Sve su oči bile uprte u moju imućnu rođakinju iz Njemačke, i naravno, svi su očekivali da će moj dolazak biti impresivan. Međutim, to nije bio slučaj. Imao sam želju napraviti veliki ulazak, ali život je imao druge planove za mene.
Sutradan smo razgovarali s mladencima o njihovim darovima, a oni su inzistirali da im je to nevažno, no očito jest. U više navrata su isticali kako su neki dalji rođaci iz Bosne priložili 500 eura, napominjući da su se zadužili zbog dugog čekanja na vjenčanje svoje nećakinje. Osjetio sam osjećaj ljutnje prema sebi. Da sam više izdvajao za njih, ne bih se suočio s ovom situacijom. Preplavio me osjećaj krivnje zbog njihove naklonosti i gostoprimstva prema meni. No, osjetio sam potrebu i za sebe nešto sačuvati, za svaki slučaj.
Jesam li donio ispravnu odluku? Nisam siguran. Želim da nam predstoje bolja vremena, u kojima se svi međusobno poštujemo i u kojima se nikada ne bavimo onim što je bilo u omotnici.Nisam se uzrujao zbog straha da me ne vole više od dvjesto eura, nego zato što iskreno želim više doprinijeti mladima. Želja mi je pomoći im i osigurati da im novac ne postane prepreka. Na kraju su ostale samo neostvarene želje.
BONUS TEKST:
Suncokret je biljka poznata po svom velikom, svetlom cvetu koji se okreće prema suncu. Poreklom iz Amerike, suncokret se danas gaji širom sveta, kako zbog svojih semena, tako i zbog ulja koje se dobija iz njih.
Semena suncokreta su izuzetno hranljiva, bogata su proteinima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Često se koriste kao užina, dodatak salatama ili kao sastojak u raznim pekarskim proizvodima. Suncokretovo ulje, koje se dobija hladnim prešanjem ili rafinisanjem, je popularno u kuhinji zbog svog blagog ukusa i visoke tačke dimljenja, što ga čini pogodnim za prženje i pečenje.
Osim kulinarske upotrebe, suncokret se koristi i u industriji. Njegovo ulje se koristi u proizvodnji sapuna, margarina i raznih prerađevina. Takođe, suncokretova stablo može se koristiti kao izvor papira ili u proizvodnji kompozitnih materijala.
