Ove godine nam jezima pokazala svoje zube pa smo tako početkom januara imali i obilne snježne padavine a tempreratura je bila i ispod nultog podioka. Međutim februar bi mogao biti još izazovniji.
Pomoćnik ravnatelja Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, meteorolog Goran Mihajlović, govorio je o vremenskim uvjetima koji će biti prisutni do kraja siječnja ili tijekom veljače, posebno u pogledu temperatura, oborina, snijega i stanja rijeka. Prema njegovim riječima, zimska sezona će slijediti obrazac godišnjih doba, bez značajnih vremenskih događaja koji se događaju tijekom zime, ali s nekoliko problema koje će hladno vrijeme neminovno donijeti.
Mihajlović priznaje da će hladno vrijeme potrajati do kraja siječnja, ali mu nedostaju naznake značajnih oborina koje bi dovele do povratka visokih snježnih padalina, kao što je bio slučaj početkom mjeseca. Unatoč činjenici da će temperature i dalje biti niske, posebno tijekom jutra i noći, ne očekuju se ekstremno niske vrijednosti. Maksimalne dnevne temperature u većem dijelu Srbije bit će oko nule, dok će minimalne temperature često biti ispod nule, što stvara uvjete za pojavu mraza, na što meteorolozi i dalje upozoravaju.
Pozornost je posvećena posebnom izgledu Košave, izraženoj slabosti na jugu Podunavlja i južnom Banatu. Tijekom vikenda i početka sljedećeg tjedna očekuje se značajan snijeg, što će dodatno pojačati osjećaj hladnoće, međutim, stvarne temperature neće biti znatno smanjene. Nakon kratkog pada, snijeg se može vratiti sljedećeg vikenda, što je tipično za ovaj dio sezone. Vremenski raspon od sredine siječnja, točnije između 17. i 22. dana u mjesecu, dovest će do pada temperatura, pa će maksimalne vrijednosti na mnogim lokacijama biti oko minus dva do dva stupnja Celzija.
- Nakon razdoblja hlađenja, 23. siječnja, moguć je mali porast temperature, ali to nema značajan utjecaj na odmrzavanje. Tipično, prosječna temperatura hladnog vremena ostat će stabilna na oko 10 stupnjeva Celzija do kraja mjeseca, a nekim danima temperatura će biti čak i niža od prosjeka za godinu. Tijekom jutra moguće su lokalne temperature i do minus 10 stupnjeva, što se posebno odnosi na unutrašnjost zemlje. Ove temperature smatraju se tipičnima za zimsko razdoblje u ovoj regiji.
Kada se govori o oborinama, Mihajlović navodi da one neće biti značajne. Unatoč potencijalu slabih snježnih padalina u drugoj polovici siječnja, one neće biti dovoljno značajne da stvore opsežniji snježni pokrivač nego u početnom dijelu siječnja. Pritom podsjeća da je u Vojvodini, posebno u Sremskoj Mitrovici, zabilježeno do 35 centimetara snijega, a maksimalna zabilježena dubina snijega bila je 38 centimetara. U Beogradu je u to vrijeme palo između 20 i 30 centimetara snijega, što je neuobičajeno posljednjih godina. Meteorolog priznaje da su posljednjih nekoliko godina zime općenito bile blaže, s manje snijega, posebno u nizinskim područjima poput Beograda i Vojvodine.
Međutim, ovo godišnje doba sličnije je starijim godišnjim dobima, koje se pamte po hladnijim temperaturama i češćim snijegom. Međutim, to ne znači da su klimatske promjene potpuno riješene. Suprotno tome, porast prosječnih temperatura vidljiv je kada se promatra razdoblje od nekoliko desetljeća, ali taj porast nije dosljedan. U konačnici, to implicira da sljedeća godina ne može biti toplija od prethodne, jer postoji razdoblje oscilacije oko dugogodišnjeg prosjeka.
Govoreći o veljači, Mihajlović kaže da sezonske prognoze ukazuju na to da će temperature u prosjeku biti nešto više, s odstupanjem od prosječne temperature do jednog stupnja. To ne isključuje mogućnost kraćih razdoblja hladnog vremena, ali trenutni pokazatelji sugeriraju da neće imati isti trajanje ili intenzitet kao prva polovica siječnja. Mogući su kraći hladni valovi, ali veći dio mjeseca, posebno druga polovica, imat će blaže vrijeme, što je idealno za zimsko razdoblje. Očekuje se da će količina oborina u veljači biti veća od prosječne dugogodišnje vrijednosti, s ukupnim količinama između 40 i 70 milimetara koje se očekuju u planinama, dok se u općem području očekuje oko 80 milimetara.
Učestalost oborina će se povećati u prvoj polovici mjeseca, s nižim temperaturama i potencijalom za mješavinu oborina, na primjer mješavinu kiše i snijega. Kako veljača bude odmicala, vrijeme će postajati stabilnije i ugodnije. Jedan važan dio prognoze odnosi se i na stanje rijeka. Trenutno se zbog prisutnosti leda izdaju hidrološka upozorenja, ali Mihajlović ne vjeruje da će to imati značajan utjecaj. Napominje da se Dunav u Beogradu nedavno zaledio samo dva puta u posljednjem desetljeću, 2012. i 2017. godine. Trenutno je uobičajena pojava ledenih santi, na primjer.
Prisutni su plutajući ledenjaci, a osim toga, u određenim područjima Tise prisutna je ledena kapa, što znači da je led nepomičan i prekriva veliki dio korita rijeke. Razlika između ova dva fenomena je značajna, jer je kretanje ledenih masa, dok je stagnacija leda vjerojatnije da će dovesti do duljeg vremenskog razdoblja ako se odmah ne riješi. Predviđanja hidrologa u vezi s otapanjem leda su da će se dogoditi za nekoliko dana, te da će se dodatno smanjiti do kraja siječnja i početka veljače. Ne očekuje se dugoročna obveza potpunog zamrzavanja rijeka ili problema s ovom vrstom obveze.
U konačnici, Mihajlović navodi da će se do kraja zime susresti tipični zimski uvjeti, s hladnim danima, povremenim oborinama i bez značajnijih promjena. Unatoč oštrom vremenu koje će prevladavati u određenim razdobljima, posebno tijekom leda i mraza, situacija je i dalje pod kontrolom i nalikuje onome što se obično očekuje za ovo godišnje doba.
