Psihologija se značajno razvila kao nauka i mnogi ljudi danas čitaju radove i savjete psihologa za poboljšanje svojih života. Danas otkrivamo jedan takav savjet ruskog psihologa.
Emocionalna bol, ozljeda i razočaranje uobičajeni su u životu. Svi smo u nekom trenutku života doživjeli nešto što nas je netko drugi izdao ili povrijedio, što je dovelo do dubokog osjećaja tuge, ljutnje, pa čak i mržnje prema sebi. Te situacije usađuju unutarnji sukob, a misli o ozljedi neprestano nam prolaze kroz misli. Međutim, kako se nositi s tim teškim situacijama? Kako možemo izbjeći dodatnu bol i učiti iz tih emocionalnih poteškoća?
Stručnjaci, poput psihologa iz Rusije, imaju praktične savjete koji se mogu primijeniti za rješavanje emocionalnih problema i vraćanje unutarnjeg sklada. Boli i neuspjesi najčešće se susreću kada ih najmanje očekujemo. Mnogi od njih potječu od ljudi koje smatramo prijateljima, a njihovi postupci prelaze naše granice i vjeru. Osim toga, ove situacije često pokreću emocionalna sjećanja koja vode do povratka u prošlost i zacijeljenog stanja postojećih rana.
Na primjer, zamislite situaciju u kojoj dugogodišnji prijatelj vara i dijeli tajne informacije o vama. Ovaj čin ne samo da zanemaruje povjerenje, već i temeljno mijenja temelje prijateljstva i odanosti. Ove ozljede nisu samo fizičke, već i emocionalne, zbog čega je važno naučiti kako se nositi s njima i kako spriječiti sebe da doživi daljnje negativne emocije. Kada se suočimo s boli, ključno je prepoznati da ona nije uvijek uzrokovana pojedinačnim djelovanjem ili izjavom, već je često duboko ukorijenjena u našem unutarnjem biću.
- Bol nam je nanesena jer uključuje važan aspekt naše osobnosti – sliku koju imamo o osobi koja nas je povrijedila, što uništava naš osjećaj sigurnosti i povjerenja. Često tim situacijama pripisujemo emocije, a naš odgovor nije isključivo rezultat trenutne boli, već i prethodnih bolnih situacija u našim životima koje su doprinijele našem trenutnom stanju. Kako bismo prevladali ove slučajeve, bitno je naučiti prepoznati emocionalne reakcije povezane s prošlim iskustvima i spriječiti ih da kontroliraju naše trenutne emocije. Jedan od najčešćih odgovora na ozljedu je improvizirana svađa.
U trenutku ozljede mnogi ljudi obično izražavaju ljutnju i optužbe, što može pružiti privremeno olakšanje. Međutim, ove reakcije rijetko prati istinski oprost i obično dovode do dodatnih nesporazuma i ozljeda. Osim toga, patnja u tišini i povlačenju nije rješenje. Iako se može činiti da ste izbjegli sukob, izbjegavanje iskrenog izražavanja emocija dovest će samo do pasivne agresije i distanciranja s emocionalne strane. U konačnici, premještanje situacije također može imati negativne posljedice, razlog je taj što nas drži vezanima za bol bez potrebe da pronađemo rješenje.
Iako je uobičajeno osjećati se tužno ili frustrirano nakon što ste izdani, bitno je preusmjeriti svoju energiju prema sebi i svojoj emocionalnoj dobrobiti, a ne prema osobi koja vas je izdala. Odgovor leži u mudrom savjetu ruskog psihologa koji predlaže da se usredotočite na sebe. To mi nije osobno, već lekcija koju svi možemo naučiti od osobe koja je odgovorna. Kada nas netko napadne, obično odmah kritiziramo sebe, pitajući se jesmo li učinili nešto krivo ili zašto nas je ta osoba napala.
Međutim, tajna je u promjeni perspektive. Umjesto da se pitamo što nije u redu s nama, trebali bismo razmisliti što to ponašanje govori o toj osobi. Ova promjena perspektive pomaže nam da izbjegnemo preuzimanje odgovornosti drugih ili osjećaj dužnosti prema njima, umjesto toga trebali bismo se zapitati: “Što to ponašanje govori o toj osobi?” Na primjer, ako vas kolega ne poštuje tijekom sastanka, umjesto da preispitujete vlastitu stručnost, učinkovitije je razmotriti što njihovo ponašanje može pokazati u vezi s njihovim nesigurnostima ili stresom. Mentalni trik primjene zahtijeva nekoliko kritičnih koraka. Prvi korak je uzeti pauzu.
Kada se suočite s ozljedom, ključno je odvojiti trenutak za opuštanje. Ova pauza je ograničena na 30 sekundi, ali je i dalje značajna. Duboko disanje, opuštanje tijela i unutarnji monolog poput “Ozlijeđen sam, ali ne moram odmah reagirati” pomažu nam da se usredotočimo na vlastite osjećaje i povećavaju našu emocionalnu stabilnost. Drugi korak je unutarnja debata, tijekom koje raspravljamo o vlastitom ponašanju s drugom osobom, a ne sa samima sobom. To će nam pomoći da održimo osobnu emocionalnu ravnotežu i spriječimo da nas negativne emocije drugih ljudi utječu. Treći korak je razmotriti mogućnosti na informiran način.
Pitanje koje treba razmotriti je: “Želim li razgovarati o svojim emocijama na miran način? Može li osoba koja me napala razumjeti što govorim?” Svaka emocionalna trauma može se iskoristiti kao platforma za osobni razvoj ako koristimo odgovarajuće mentalne vještine. Umjesto da reagiramo ljutnjom ili tugom, tajna je u očuvanju naše unutarnje harmonije. Preusmjeravanjem fokusa sa situacije na sebe, održat ćemo vlastitu emocionalnu stabilnost. U konačnici, emocionalne ozljede su i bolne i korisne, jer nam pomažu da postanemo jači i otporniji suočeni s nedaćama.
