Nisu svi ljudi koje poznajemo i koji nas okružuju dobronamjerni i treba dobro paziti na to kako se ponašaju kada su sa vama u društvu. U nastavku saznajte kako da prepoznate zavidne ljude.
Raspravljamo o jednoj od najraširenijih emocija koje nas mogu internalizirati – zavisti. Obično se pojavljuje kada se suočimo s uspjehom drugih i osjećamo se necijenjenima jer vjerujemo da nismo postigli iste stvari. U ovom članku raspravljamo o učincima zavisti na ponašanje i predlažemo rješenja za njezino rješavanje kako bismo održali unutarnji mir. Zavist je nesumnjivo jedan od najštetnijih osjećaja koji nas mogu proždrijeti. Slična je svilenoj sjeni koja nas prati i gotovo neprimjetno nas izjeda iznutra.
Zavist nije zvuk koji se čuje, već tiha, skrivena bol koja nas uzrokuje da ne cijenimo radost drugih, već ih doživljavamo kao opasnost. Može se pojaviti kada uspjesi drugih razjasne naše vlastite nesigurnosti ili kada nam postane očito da nismo postigli ono što smo željeli. Zavidne osobe ne samo da žele ono što drugi imaju, već njihova ljubomora često proizlazi iz tihog prezira prema uspjehu drugih.
Zavist nije samo želja za posjedovanjem nečega, već duboko ukorijenjena želja da se drugima ukaže neuspjeh, a istovremeno da se ostvari uspješna karijera. To izaziva osjećaj povlačenja i ispunjeno je bijesom. Često zavidne osobe ne žele samo stvari koje drugi imaju, već žele i da ih izgube. Ta neugodna želja da vidimo tuđi neuspjeh najviše nas pogađa, jer potiče našu unutarnju nelagodu.
- Slavna izjava Mihaila Žvanetskog odražava ovu istinu: „Ako je netko spreman pomicati planine, drugi će ga sigurno htjeti slijediti i bit će spremni povlačiti ga za vrat. To se izražava u skrivenim postupcima, u bolnim pogledima i u tihoj želji da drugi ne uspije. Ti postupci nisu štetni samo za druge, već i za nas: uzrokuju da postanemo nesretni i neuspješni. Zavist je zapravo vrlo štetna emocija. Stara legenda o kralju koji je želio znati što je štetnije – zavist ili pohlepa? – u potpunosti opisuje ozbiljnost štete koju može uzrokovati.
Kralj je najljubomornijim pojedincima u svom kraljevstvu dao priliku da traže što god žele, ali je uvjetovao da drugoj osobi moraju dati dvostruko više nego što su prvobitno tražili. Zavidna osoba umjesto da nešto traži za sebe, poželjela je nešto štetno – ‘zažmiri mi jedno oko’, odgovorila je. Ova pripovijest pokazuje koliko zavist može dosegnuti i kako može pokvariti zvuk rasuđivanja i utjecati na ljudski duh. Mnogi mislioci i filozofi prepoznali su destruktivni utjecaj zavisti. Omar Khayyam je napisao: Ako je sreća u domu, slavite suptilnije. Zavist je u blizini i možda čak i sluša.
To pokazuje da zavist nije samo opasnost za naše odnose, već i umanjuje naš unutarnji mir i zadovoljstvo. Zavidne osobe često gube vjeru u druge, često gube i prijatelje i doživljavaju osjećaj unutarnjeg zadovoljstva jer se usredotočuju na ono što nemaju umjesto na ono što imaju. Slične ideje izrazio je protojerej Nikolaj Gurjanov, koji je rekao: “Nikada ne otkrivajte previše osobnih detalja drugima. U slučajevima zavisti, slijepi počinju percipirati, nijemi govoriti, a gluhi slušati.”
Ovo je podsjetnik da otkrivanje previše informacija o našim željama i postignućima može dovesti do zavisti, što zatim uzrokuje sukob i neprijateljstvo. Svi prepoznaju da zavist ima negativan utjecaj i na naš vanjski i na unutarnji svijet. Onoré de Balzac, u svojoj knjizi Bračni ugovor, opisuje zavist na sljedeći način: “Zavist inspirira ljude da čine djela koja su bezvrijedna i potiče ljude na suparništvo.” To je primarna razlika između zavidnih ljudi i samouvjerenih pojedinaca.
Zavist ne utječe negativno na one koji su zreli i oslanjaju se na sebe – umjesto toga, motivira ih da postignu više, umjesto da negativno utječu na druge. Kako se suočiti s ovom emocijom? Prvi korak je prepoznati je i ne dopustiti da nas odnese. Nemojte se dati pogoditi stalnom usporedbom neuspjeha i nemojte se zadržavati na uspjehu drugih. To može biti mučno i štetno za vaše mentalno zdravlje. Umjesto toga, slavite vlastite male uspjehe i slavite svoja postignuća. Također, koristite zavist kao motivacijski faktor za poboljšanje svojih sposobnosti i živite bolji život.
U konačnici, radost nije nedostatak zavisti, već sposobnost preusmjeravanja emocija u pozitivan smjer. Svi možemo biti inspirirani uspjehom drugih, ali samo ako inspiraciju crpimo iz njihovih neuspjeha. Kao što Balzac spominje, iskren čovjek ne omalovažava uspjeh drugih, već stvara put do istinske sreće i poštovanja.
