Krvni pritisak smo uvijek znali kako treba mjeriti jer ljudi na Balkanu često pate od hipertenzije. Danas otkrivamo jednu debatu o pravilnom čitanju zdravog krvnog pritiska.
To je povezano s krvnim tlakom i važnošću praćenja tjelesnih uputa i reagiranja na prve, naizgled beznačajne znakove upozorenja. Ovo je tema o kojoj se rijetko raspravlja na vrijeme, a posljedice njezinog ignoriranja mogu biti ozbiljne. Mnoge osobe žive s promjenama na svojim tijelima desetljećima, a da ih ne shvaćaju ozbiljno. Povremene glavobolje, blagi gubitak sluha, osjećaj pritiska u prsima ili kratkotrajna vrtoglavica često su uzrokovani umorom, stresom ili “lošim danom”.
- Međutim, upravo su to znakovi koje tijelo proizvodi kada se krvni tlak počne mijenjati. Problem je kada se ti znakovi zanemaruju, jer visoki krvni tlak često nije popraćen očitim ili dosljednim simptomima. Visoki krvni tlak smatra se tihim ubojicom zbog svojih uzroka. Kod mnogih se osoba razvija polako i bez vidljive najave, bez značajnih simptoma. Osoba obično funkcionira, radi, korača i izvršava svakodnevne zadatke, a osim toga, postoji stalan pritisak na krvne žile.
Prve koje su negativno pogođene su arterije, a zatim srčani mišić, koji će s vremenom oslabiti kao rezultat stalnog stresa. Posebno je zanimljiva činjenica da mnogi ljudi čak ni ne znaju zašto imaju visoki krvni tlak. Mnogi ljudi vjeruju da je nasljedan ili da se s njim mora živjeti. Ovakav način razmišljanja je štetan jer potiče lijenost i odgađanje liječenja. Unatoč ulozi genetike, način života, stres, loša prehrana i nedostatak tjelovježbe često su primarni uzroci. Stres je uobičajen u modernom životu.
Stalni stres, nedostatak sna, brige i pritisak izravno utječu na krvni tlak. Tijelo je uvijek na oprezu, a krvne žile su sužene više nego što bi trebale biti. Na kraju, ovo stanje postaje tipična norma, unatoč tome što je zapravo štetno. Još jedan ozbiljan problem je nedostatak znanja pacijenata kojima je već dijagnosticirana hipertenzija. Mnogi pojedinci ne znaju točno koje lijekove uzimaju, koliko je ispravno i zašto.
Neredovita upotreba terapije ili samostalno smanjenje doze može biti jednako štetno kao i neuzimanje liječenja. Krvni tlak ne voli nagle poraste ili padove. Ključno je prepoznati da hipertenzija ne pogađa samo starije osobe. Sve je češća pojava kod mlađih ljudi, čak i kod onih koji vjeruju da žive “dovoljno zdravim” životom. Nedostatak tjelesne aktivnosti, predugo sjedenje i mentalna napetost mogu uništiti sve korisne navike. Dugoročno pamćenje tijela ispunjeno je svime čega se sjećamo – i pozitivnim i negativnim aspektima.
Stalno mjerenje krvnog tlaka je jednostavno, ali je ključno za praksu. Potrebno je malo vremena, ali može prepoznati problem dok je još uvijek podnošljiv. Pravovremena reakcija sprječava ozljede, poput moždanog udara, srčanog udara ili zatajenja bubrega. Prerogativ nije živjeti u strahu, već u svjesnosti. U konačnici, briga o vašem zdravlju ne počinje ozbiljnom dijagnozom, već signalom da je vaše tijelo izvan ravnoteže. Krvni tlak nije samo broj, već je i pokazatelj cjelokupnog zdravlja vašeg tijela. Ignoriranje se odnosi na neprepoznavanje problema koji se s vremenom povećava.
Izvor 1: Institut za javno zdravstvo Srbije “Dr. Milan Jovanović Batut” ima edukativne resurse o visokom krvnom tlaku. Izvor 2: Hrvatski zavod za javno zdravstvo – prijedlozi za snižavanje krvnog tlaka. Izvor 3: Dom zdravlja Sarajevo – Liječnička perspektiva o sprječavanju kardiovaskularnih bolesti.
