Vrijednost krvnog pritiska je važan pokazatelj zdravstvenog stanja našeg kardiovaskularnog sistema i organizma uopšteno. U nastavku donoismo detalje vezano za ovu temu.
Unatoč našem uvjerenju da sve razumijemo, naša tijela nam često prkose, posebno u pogledu krvnog tlaka. Zato raspravljamo o jednoj od najčešćih zabluda, percepciji da je “idealnih 120 na 80” jedini pokazatelj zdravlja. Stoljećima su ljudi to smatrali idealnom vrijednošću, gotovo kao da je to zlatni standard zdravlja. Međutim, kardiolozi priznaju da stvarnost nije tako jednostavna kao što se čini i da je definicija normalnog krvnog tlaka mnogo složenija.
Tijelo nije uvijek kopija medicinskog priručnika – ima svoje jedinstvene karakteristike, ritam i zahtjeve. To je upravo razlog zašto sve više stručnjaka zagovara da ne bismo trebali jednostavno slijediti poznati broj, već razumjeti vlastite mogućnosti tijela. Krvni tlak zapravo fluktuira i ovisi o više čimbenika: dobi, načinu života, stresu, genetici i dobu dana. Nova istraživanja sve su očitija da ne postoji jedna univerzalna vrijednost koja je prikladna za sve.
Kardiolozi zagovaraju da je važnije razumjeti svoj tipični raspon i promjene u njemu, jer tu počinje pravo praćenje zdravlja. Mnoge osobe doživljavaju simptome koje ne povezuju s pritiskom. Bol koja se javlja sporadično, trnci u glavi, vrtoglavica, nesigurni pokreti, kratkoća daha ili bol u prsima, sve to mogu biti tihi alarmi. Ovi simptomi često nalikuju znakovima umora ili užurbanog rasporeda, pa se zanemaruju. Nažalost, ova vrsta zanemarivanja rezultira time da bolest nije svjesna naše prisutnosti. Hipertenzija se smatra bezopasnom, ali ipak oštećuje krvne žile i srce.
- Najproblematičniji aspekt je to što trećina stanovništva ne zna što uzrokuje njihov visoki krvni tlak. Umjesto da pokušaju pronaći odgovor, smatraju ga nečim što “dolazi s godinama” ili obiteljskom sudbinom koju je besmisleno mijenjati. Stres povećava teškoću. Današnji brzi način života zahtijeva od ljudi da djeluju pod stresom, da potiskuju emocije i da bježe od obveze prema drugoj. Tijelo je svega svjesno. Akumulirani stres utječe na krvne žile, uzrokujući njihovo brže pulsiranje i povećavajući vjerojatnost naglog porasta tlaka, što je obično rezultat najmanje očekivanog događaja. Još jedan zabrinjavajući aspekt jest da između 30 i 40 posto onih koji već uzimaju lijekove za visoki krvni tlak nije sigurno kako ih koristiti.
Neki ljudi u potpunosti preskaču doze, dok drugi uzimaju lijek samo kada se ne osjećaju dobro, a treći se ne sjećaju naziva lijeka. Tu kardiolozi upozoravaju da je ovaj pristup opasniji od samog krvnog tlaka. Lijekovi za srce i krvne žile moraju se pravilno koristiti, inače je svaka zabluda prijetnja cijelom tijelu. Unatoč općepoznatom, pitanje koje ljudi najmanje razumiju je sljedeće: koji je tipičan krvni tlak? Kardiolozi navode da je odgovor manje složen nego što se očekivalo: “normalno” je ono što je dosljedno, redovito i primjereno vašoj dobi i zdravlju. Za one mlađe od 40 godina niži krvni tlak je potpuno zdrav. Za one starije dobi, malo povećanje vrijednosti je često prihvatljivo.
Ključno je pratiti trenutni trend, a ne težiti točnom broju. U konačnici, važnije je da vam krvni tlak ne poraste naglo, već da se umjesto toga pojavi u brojkama u medicinskim knjigama. Kako stručnjaci raspravljaju, prvenstveno su štetni skokovi – oni uzrokuju stres na srce, mozak i krvne žile, povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara te se mogu pojaviti bez prethodnog upozorenja. Zato liječnici preporučuju da se krvni tlak mjeri češće nego što biste pomislili. Ne samo kada ste bolesni.
Ne samo u bolnici. Međutim, i kod kuće, mirno, bez žurbe ili straha. U roku od nekoliko dana dobivaju se točne informacije – nešto što nijedan pregled ne može pokazati u jednom posjetu. Kako biste izbjegli komplikacije, bitno je naučiti kako pravilno mjeriti krvni tlak. Ista ruka, isti dan u mjesecu, isti položaj tijela – sve to utječe na ishod. Jedna pogreška, poput mjerenja učinaka fizičkog napora ili stresa odmah nakon toga, može dovesti do potpuno netočnih rezultata.
To je upravo razlog zašto mnogi pojedinci vjeruju da imaju problem, a zapravo ga nemaju, ili obrnuto. Važno je zapamtiti da srce nema zvuk zvona, već je sličan malom alarmu. Ako ih ne bismo riješili, pojačali bi se do kasne točke reakcije. To je upravo razlog zašto su kardiolozi sve više zabrinuti zbog važnosti poznavanja vlastitog krvnog tlaka, a ne zbog broja koji je prenesen s koljena na koljeno. s generacije na generaciju.
