Redovno mijenjanje posteljine je jako važno a jedna anketa je pokazala da mnogo ljudi ne obraća pažnju na to i ne mijenja je redovno. Prema istraživanjima posteljinu bismo trebali mijenjati bar jednom sedmično  au nastavku saznajte koji su razlozi za to.

Koliko često treba mijenjati posteljinu: Navike nisu iste za sve, ali nekoliko znakova otkriva da je vrijeme za pranje

Posteljina može izgledati potpuno čisto i nakon nekoliko noći, ali se na njenoj površini postepeno zadržavaju znoj, prirodne masnoće kože, odumrle ćelije, prašina i druge nečistoće. Zbog toga ne postoji raspored koji odgovara svakome: nekome će biti praktično mijenjati plahte jednom sedmično, drugome svake dvije sedmice, dok određene okolnosti poput pojačanog znojenja, alergija, bolesti ili spavanja s kućnim ljubimcima mogu zahtijevati češću promjenu.

Navike vezane za čistoću kreveta često se razlikuju od doma do doma. Neki ljudi imaju tačno određen dan u sedmici kada skidaju posteljinu i stavljaju čistu, dok drugi to rade tek nakon dvije ili tri sedmice. Postoje i oni koji čekaju još duže, posebno ako plahte na prvi pogled djeluju uredno i nemaju vidljive mrlje.

Ipak, izgled nije jedini pokazatelj čistoće. Tokom spavanja tijelo nastavlja da se znoji, koža luči masnoću, a sitne odumrle ćelije ostaju na tkanini. Na jastučnicama i plahtama mogu se zadržavati i dlake, tragovi proizvoda za njegu kože i kose, slina, prašina, pa čak i ostaci hrane ako neko ima naviku jesti u krevetu.

Šta sve ostaje na plahtama tokom noći?

Čista posteljina može danima izgledati isto kao prvog dana, ali se na tkanini ipak neprimjetno nakupljaju materije koje dolaze u kontakt s tijelom. Znoj i prirodna ulja kože prelaze na plahte i jastučnice, a uz njih ostaju i sitne čestice kože koje se prirodno odvajaju tokom noći.

Kod osoba koje se tokom spavanja obilnije znoje taj proces može biti izraženiji. Posebno tokom toplijih mjeseci, kada su noći toplije, posteljina može brže izgubiti osjećaj svježine. Ako plahte ujutro djeluju vlažno ili se na njima osjeti izražen miris, nema mnogo smisla čekati unaprijed određeni datum za sljedeće pranje.

Dodatne nečistoće pojavljuju se kada ljudi jedu ili piju u krevetu, ali i kada kućni ljubimci imaju pristup posteljini. Dlaka, prašina i ono što životinja može donijeti na šapama ili krznu postaju dio istog prostora u kojem čovjek svake noći provodi više sati.

Zato čistoću kreveta nije potrebno posmatrati samo kroz pitanje da li nešto izgleda uredno. Važnija je redovna rutina kojom se sprečava da se sve te nečistoće predugo zadržavaju na površinama koje su u direktnom kontaktu s kožom.

Jednom sedmično ili svake dvije sedmice?

Za veliki broj domaćinstava promjena posteljine jednom sedmično predstavlja praktičan ritam. Sedam dana je dovoljno jednostavan period za organizaciju kućnih poslova, a istovremeno sprečava da se znoj, masnoća kože i druge nečistoće dugo zadržavaju na tkanini.

Ipak, ni pranje svake dvije sedmice ne mora automatski značiti lošu higijenu. Osobi koja se tokom noći malo znoji, ne dijeli krevet s kućnim ljubimcima i nema posebne probleme s alergijama takav raspored može više odgovarati. Važnije je redovno održavanje nego strogo pridržavanje jednog broja dana koji bi trebalo primjenjivati na sve ljude.

Postoje, međutim, periodi kada uobičajenu rutinu ima smisla promijeniti. Tokom ljeta i toplijih noći tijelo se može više znojiti, pa će i posteljina brže zahtijevati pranje. Isto važi nakon bolesti, kada je razumno staviti čiste plahte i jastučnice umjesto čekanja narednog planiranog termina.

Posebnu pažnju zaslužuju jastučnice, jer su satima u direktnom kontaktu s licem i kosom. Na njima mogu ostati masnoća kože, znoj, proizvodi za kosu i preparati za njegu lica. Zbog toga osobe koje imaju određene probleme s kožom često mogu imati dodatni razlog da jastučnice mijenjaju redovnije.

Alergije i kućni ljubimci traže dodatnu pažnju

Ljudi koji imaju izražene alergije mogu imati dodatnu korist od pažljivijeg održavanja prostora u kojem spavaju. Prašina i različiti alergeni ne zadržavaju se samo na plahtama. Mogu biti prisutni i na madracu, jastucima, dekama, prekrivačima i drugim površinama u spavaćoj sobi.

Zato redovno pranje posteljine može biti samo jedan dio šire rutine. Ako se očisti samo plahta, a ostale površine mjesecima ostanu bez održavanja, teško je govoriti o potpunoj čistoći prostora za spavanje. Jastuci, madrac i deke takođe zahtijevaju povremenu pažnju u skladu s načinom na koji se koriste i preporukama njihovih proizvođača.

Slična situacija postoji u domaćinstvima u kojima pas ili mačka spavaju u krevetu. Kućni ljubimci mogu na posteljinu prenijeti dlaku, prašinu i druge čestice, pa ima smisla skratiti razmak između pranja. Jedno praktično rješenje može biti i posebna dekica ili prekrivač na kojem životinja najčešće leži.

Takav prekrivač može se jednostavno skinuti i oprati odvojeno, što olakšava svakodnevno održavanje kreveta. Naravno, to ne znači da ostatak posteljine više nije potrebno prati, ali može pomoći da se dlake i druge nečistoće manje šire po cijeloj površini.

Način pranja jednako je važan kao i učestalost

Čak i redovno pranje neće dati najbolji rezultat ako se posteljina pere na pogrešan način. Prvi korak zato treba biti provjera etikete na proizvodu. Različiti materijali ne podnose iste temperature i programe, pa automatsko biranje najtoplijeg ciklusa nije nužno najbolje rješenje.

Još jedna česta greška je pretrpavanje mašine. Posteljina zauzima dosta prostora, a kada je bubanj previše pun, tkanina se ne može slobodno kretati. Voda i deterdžent tada teže dolaze do svih dijelova, zbog čega rezultat pranja može biti slabiji nego što se očekuje.

Zbog toga nije uvijek dobro dodavati peškire, odjeću ili još jednu količinu rublja samo zato što na prvi pogled izgleda da u mašini postoji malo slobodnog mjesta. Posteljini treba ostaviti dovoljno prostora kako bi se tokom ciklusa mogla okretati i kako bi voda ravnomjerno prolazila kroz tkaninu.

Plahte i jastučnice, međutim, nisu jedino što treba održavati. Jastuci, deke i pokrivači takođe s vremenom skupljaju prašinu i nečistoće, iako ih nije potrebno prati jednako često kao materijale koji su svake noći neposredno uz tijelo.

I kod tih predmeta najbolje je slijediti uputstva proizvođača. Neki se mogu prati kod kuće, dok drugi zahtijevaju poseban tretman ili profesionalno čišćenje. Mnogi ljudi promjenu godišnjih doba koriste upravo kao praktičan podsjetnik da operu deke, pokrivače i druge veće komade koji se održavaju rjeđe.

Krevet, dakle, ne mora imati vidljive mrlje da bi mu bilo potrebno osvježenje. Znoj, masnoće kože, odumrle ćelije i čestice iz okoline dio su svakodnevnog života i njihovo prisustvo na tkanini teško je potpuno izbjeći. Upravo zato redovna promjena posteljine ima smisla prije nego što se pojavi neugodan miris ili očigledna prljavština.

Najjednostavnije rješenje može biti uspostavljanje rutine koja odgovara vlastitom načinu života. Nekome će to biti određeni dan svake sedmice, dok će drugome više odgovarati dvosedmični raspored. Tokom ljeta, bolesti ili perioda pojačanog znojenja taj interval se može skratiti bez potrebe da se cijela rutina dodatno komplikuje.

Na taj način posteljina ne postaje kućna obaveza koje se neko sjeti tek kada više ne djeluje svježe, već redovan dio održavanja spavaće sobe. Čiste plahte i jastučnice, uz povremeno održavanje jastuka, deka i pokrivača, mogu učiniti da krevet ostane uredniji i ugodniji prostor za svakodnevni odmor.

“`