Vijek u kojem živimo je okarakterizirao neviđeno brz i značajan napredak tehnologije tako da nam je na primjer svima dostupna i vještačka inteligencija a tehnologija mijenja i zdravstvene sisteme.
Ulazak Srbije u 2026. godine doveo je do jedne od najznačajnijih promjena u zdravstvenom sustavu posljednjih desetljeća. Tiha, ali značajna reforma koja nije odmah vidljiva poput nove bolnice ili opreme, ova promjena perspektive mijenja način na koji građani doživljavaju svoje zdravlje, dokumentaciju i odnos s liječnicima. Digitalizacija, o kojoj se prije više raspravljalo kao o konceptu nego kao o stvarnosti, sada postaje uobičajena.
Središte ove promjene je elektronički zdravstveni karton, koji je osoban i ima broj, što bi trebalo olakšati skrb o pacijentima, ali i rasteretiti medicinske djelatnike. Od prvog dana 2026. svaki građanin dobiva jedinstveni zdravstveni broj koji je namijenjen pristupu svim njihovim medicinskim informacijama. Taj se broj sada smatra digitalnim potpisom povezanim sa zdravstvenim sustavom. On objedinjuje sve procjene, tretmane, dijagnoze i nalaze, bez obzira na njihovo podrijetlo ili prirodu. Papirnate kutije, izgubljeni predmeti i višekratno ispunjavanje iste dokumentacije postaju rjeđi i zamjenjuje ih jedinstveni elektronički ekvivalent.
Elektronički karton namijenjen je kao središnje spremište za sve zdravstvene informacije pojedinca. Uključuje osnovne podatke o pojedincu, uključujući zdravstveno osiguranje, liječnika kojeg odabere, kao i osjetljivije podatke poput cjepiva, alergija, kroničnih bolesti i rezultata dijagnostičkih testova. Upravo ta sveobuhvatnost čini važnost novog sustava posebno očitom, jer liječnik u svakom trenutku ima sveobuhvatno razumijevanje pacijentovog stanja, što može biti od velike važnosti u hitnim situacijama. Posebno je značajno što novi sustav poništava razliku između javnog i privatnog zdravstva.
- Do sada su se pacijenti morali nositi sa situacijama koje su zahtijevale da prenose rezultate privatnih klinika u državne bolnice ili obrnuto, morali su detaljno objasniti svoju medicinsku povijest. Sada je sve to dostupno i vama. Jedan pregled, jedan nalaz ili jedan tretman automatski će biti dio jedinstvene baze podataka kojoj mogu pristupiti ovlašteni stručnjaci diljem zemlje. Ministarstvo zdravstva Republike Srbije navodi da ova reforma nije namijenjena samo modernizaciji sustava, već i povećanju sigurnosti pacijenata. U službenim izjavama priznato je da će digitalni zapisi smanjiti vjerojatnost medicinskih pogrešaka, ubrzati donošenje odluka i olakšati praćenje liječenja, posebno za dugotrajne pacijente i starije osobe.
Ministarstvo navodi da je cijeli sustav dizajniran u skladu s domaćim zakonima i europskim standardom za zaštitu podataka. Jedno od najčešće postavljanih pitanja je o privatnosti. Građani imaju pravo saznati tko ima pristup njihovim zdravstvenim informacijama. Novi sustav predlaže strogu regulaciju pristupa koja zadržava pacijenta kao vlasnika svojih informacija. Samo ovlašteni zdravstveni djelatnici mogu razumjeti e-kartonu, i to samo u kontekstu svojih profesionalnih dužnosti. Svaki pristup se dokumentira, nakon čega slijedi broj za praćenje i naknadno se može provjeriti, što povećava razinu odgovornosti. Pacijenti će imati mogućnost pristupa svojim informacijama putem službenih digitalnih medijskih platformi, koristeći elektroničku identifikaciju.
To podrazumijeva da svatko može provjeriti vrijeme ili razlog nečijeg pristupa njihovoj kartici, što povećava povjerenje u sustav. Treće strane, uključujući članove obitelji, mogu dobiti uvid samo uz izričito dopuštenje pacijenta, što predstavlja značajan napredak u zaštiti privatnosti. U analizi Instituta za javno zdravstvo Srbije “Dr. Milan Jovanović Batut” navodi se da digitalni zdravstveni sustavi imaju potencijal dugoročno spriječiti bolesti. Kada su podaci agregirani i lako dostupni, lakše je pratiti napredovanje određene bolesti, planirati cjepiva i reagirati na krize. Institut priznaje da će nova metodologija omogućiti točniju statistiku i vrhunsko planiranje nacionalne zdravstvene politike.
Jedna od primarnih odgovornosti zdravstvenih ustanova je održavanje podataka u žurnom vremenskom okviru. Sve informacije moraju se unijeti u sustav najkasnije 24 sata nakon završetka usluge. To znači da pacijent gotovo odmah može vidjeti rezultate svojih pregleda, dok su liječnici uvijek imali najnovije informacije. Kontinuitet liječenja sada je proširen na novu razinu, jer se smanjuje vjerojatnost zastarjelih ili nedovoljnih podataka. Zdravstveni djelatnici suočavaju se s potrebom prilagodbe novoj tehnologiji, ali dobivaju moćan alat koji podržava njihove svakodnevne napore.
Umjesto hrpe dokumenata, fokus je na pacijentu. Administrativne odgovornosti su smanjene, a vrijeme koje se prije posvećivalo traženju dokumentacije sada se može posvećen razgovoru, dijagnosticiranju i liječenju pacijenata. Domaći mediji također su raspravljali o prednostima reforme, uključujući RTS, koji je u svojoj analizi primijetio da građani favoriziraju lakši pristup informacijama i smanjenje birokracije. U dodacima su navedena iskustva zemalja koje su ranije koristile slične sustave, a rezultati pokazuju veći stupanj zadovoljstva pacijenata i povećanu učinkovitost u zdravstvu. Unatoč tome što svaka značajna promjena ima određenu nejasnoću, očito je da je digitalizacija zdravstva napredak koji se više ne može odgađati.
Elektronička iskaznica i osobni zdravstveni broj nisu samo tehnološki napredak, već predstavljaju i promjenu u načinu na koji ljudi razmišljaju o zdravlju i odgovornosti sustava prema građaninu. Ovaj potez uzdiže Srbiju na razinu jedne od najvažnijih zemalja u pogledu moderne zdravstvene tehnologije. U vrijeme kada je tehnologija sve češća u svakodnevnom životu, novi zdravstveni sustav pruža priliku za dostupniju, sigurniju i humanije tretiranu zdravstvenu skrb. Građani preuzimaju kontrolu nad svojim podacima, liječnici imaju veći uvid u stanje pacijenata, a cijelo društvo sudjeluje u učinkovitijoj zdravstvenoj skrbi. Digitalna transformacija, koja je započela 2026. godine, mogla bi imati značajan utjecaj na moderni zdravstveni sustav u Srbiji.
