Demencija je bolest koja uglavnom napada osobe starije životne dobi i za nju na žalost lijek ne postoji. Međutim neka istraživanja pokazuju da bi se ona mogla spriječiti određenim metodama.
Danas tema zdravlja mozga postaje sve važnija jer se tiče starenja stanovništva i sve većeg broja slučajeva demencije i drugih neuroloških bolesti. Svake godine tisuće ljudi suočavaju se s poteškoćama kognitivnog pada. U ovom članku raspravljamo o tome koliko je prehrana važna u održavanju zdravlja našeg mozga i kako odabir pravilne hrane može spriječiti te bolesti. Razumijevanje veze između prehrane i zdravlja mozga može nas inspirirati da poduzmemo mjere za poboljšanje kvalitete našeg života.
Mozak kao središte našeg života. Mozak je središnji dio našeg tijela, kontrolira naše misli, emocije i sjećanja. Njegov složen sastav i raznolike funkcije čine ga jednim od najznačajnijih sustava. Kako starimo, važno je prepoznati da se njegove sposobnosti počinju smanjivati, što može dovesti do ozbiljnih posljedica poput demencije. Demenciju karakterizira skup simptoma koji utječu na sposobnost razmišljanja, pamćenja i donošenja odluka. Gubitak neovisnosti i nemogućnost sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima mogu imati značajan utjecaj i na pacijente i na njihove obitelji, kao i na društvo u cjelini. Utjecaj prehrane na zdravlje mozga.
Studije su pokazale da prehrana bogata hranjivim tvarima ima značajan utjecaj na mozak. Na primjer, zdrava prehrana može smanjiti rizik od demencije, a stručnjaci se slažu da određene prehrambene komponente imaju značajnu ulogu. Važnost hrane u održavanju zdravlja mozga nije samo teoretska; postoji značajna povezanost između dobre hrane i poboljšane funkcije mozga te smanjene vjerojatnosti neuroloških problema. Dokumentirano je da je prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima korisna za mozak.
- Esencijalni nutrijenti za mozak. Jedan od najvažnijih nutrijenata za mozak su omega-3 masne kiseline. Ove fundamentalne masti važne su za rad živčanog sustava i ključne su za održavanje strukture i funkcije neurona. DHA (dokosaheksaenska kiselina) je od posebne važnosti jer čini značajan dio mozga. Studije su pokazale da ljudi koji jedu ribu često imaju bolje pamćenje i manju vjerojatnost razvoja demencije. Studije su pokazale da konzumacija ribe može smanjiti rizik od kognitivnog pada i pomoći u očuvanju mentalne oštrine kako starite. Izvori omega-3 masnih kiselina
Nekoliko namirnica sadrži mnogo omega-3 masnih kiselina, a neke od najznačajnijih su: Losos – ima visoku koncentraciju DHA i EPA (eikozapentaenske kiseline), što ga čini jednom od najzdravijih opcija za mozak. Skuša ima visok udio omega-3 masnih kiselina i ima značajnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja. Tuna – izvrstan je izvor proteina i omega-3 masnih kiselina, što može pomoći u poboljšanju kognitivnih performansi. Haringa se lako probavlja i ima visoku nutritivnu vrijednost. Idealna je za redovitu konzumaciju. Stalna konzumacija ove ribe može značajno doprinijeti očuvanju zdravlja vašeg mozga, kao i zdravlja vašeg srca, zbog sadržaja omega-3 masnih kiselina koje pomažu u smanjenju upale i regulaciji triglicerida.
Ove ribe su također sposobne proizvoditi proteine, koji su bitni za vraćanje zdravlja i izgradnju tijela. Kako uključiti omega-3 masne kiseline u svoju dnevnu rutinu? Dostupne su vam mnoge strategije za uključivanje omega-3 masnih kiselina u vašu prehranu. Preporučuje se da konzumenti masne ribe konzumiraju je tjedno barem jednom ili dvaput. Ribu možete pripremiti na brojne načine – pečenu, kuhanu na pari ili jednostavno prženu u ulju. Uz ribu, korisno je poslužiti i svježe voće i žitarice. To će obroku dati uravnotežen nutritivni sastav.
Na primjer, losos pečen s povrćem ili sendvič s tunom koji sadrži kruh od cjelovitih žitarica i avokado mogu se smatrati iznimnim izvorom omega-3 i drugih hranjivih tvari. Ostali izvori omega-3 Za osobe koje ne konzumiraju ribu, moguće je dobiti omega-3 iz biljnih izvora poput lanenih sjemenki, chia sjemenki, oraha i alginog ulja. Lanene sjemenke i chia sjemenke imaju visoku koncentraciju ALA (alfa-linolenske kiseline), koja se u tijelu može pretvoriti u EPA i DHA, međutim, u manjoj mjeri. Konzumiranje oraha kao međuobrok ili dodavanje chia sjemenki u doručak mogu biti jednostavni načini za obogaćivanje prehrane novim hranjivim tvarima.
Osim toga, razmislite o dodacima prehrani poput ribljeg ulja ili ulja od algi, ali uvijek je najbolje razgovarati s liječnikom prije uzimanja dodatka prehrani, jer su ovi proizvodi vjerojatno zdraviji od drugih. Druga zdrava ponašanja za promicanje zdravlja mozga Osim prehrane, postoje i zdrava ponašanja koja mogu poboljšati zdravlje vašeg mozga. Učenjem, čitanjem i rješavanjem problema, mentalna stimulacija može pomoći u održavanju mentalne oštrine. Na primjer, igranje strateških igara ili učenje novog jezika može aktivirati različite dijelove mozga i imati pozitivan učinak na održavanje kognitivnih funkcija.
Osim toga, 7-9 sati kvalitetnog sna ključno je za regeneraciju mozga i održavanje emocionalnog zdravlja. Redovita tjelesna aktivnost također ima značajnu ulogu u održavanju zdravlja mozga. Aerobne vježbe, poput trčanja, plivanja ili brzog hodanja, povećavaju protok krvi u mozak, što može dovesti do poboljšanja kognitivnih funkcija. Društvene interakcije, poput razgovora i provođenja vremena s obitelji i prijateljima, također utječu na emocionalno zdravlje i mogu smanjiti vjerojatnost demencije. Ove aktivnosti potiču različite dijelove mozga i olakšavaju bolju povezanost između emocionalnog i intelektualnog funkcioniranja.
Briga o mozgu trebala bi započeti mnogo prije pojave prvih simptoma bolesti. Pravilnom provedbom prehrane, tjelesne aktivnosti i mentalne stimulacije postižu se dugoročne koristi za cijelo tijelo. Svi ovi čimbenici mogu značajno smanjiti rizik od demencije i drugih neuroloških bolesti, što će jamčiti bolju kvalitetu života kako se približava starost. Zdravlje mozga je složeno, ali uz odgovarajuće informacije i proaktivan pristup možemo puno postići kako bismo ga očuvali i poboljšali.
