Ono što jedemo ima veliki uticaj na naše tijelo i zdravlje, a često to zaboravljamo i dovodimo sebe u razne probleme. Danas otkrivamo koje jelo je dobro za vaš mozak.
- Demencija je ozbiljno stanje koje se obično javlja kod starijih osoba i za koje još nije otkriven lijek. Zato je ključno pokušati je spriječiti ili pročitati sljedeće savjete. Mozak je središnja točka naše primarne kontrole.
On kontrolira prolazak ideja, emocija, pokreta i sjećanja. Nažalost, s vremenom će prirodni proces starenja također negativno utjecati na njegove sposobnosti. Jedna od najčešćih bolesti kojima su starije osobe sklone je demencija, ovo stanje povezano je s problemima svakodnevnog života, gubitkom autonomije i promjenama osobnosti.
Unatoč utjecaju genetike, značajan dio rizika može se smanjiti prakticiranjem zdravih navika i ranom brigom o mozgu. Stručnjaci su sve skloniji vjerovanju da je prevencija nužna. Stalna mentalna agilnost, dovoljno sna, uravnotežena prehrana i redovita tjelesna aktivnost mogu usporiti napredak moždanih funkcija.
Priznati profesor književnosti Vladeta Jerotić rekao je da postupak učenja pjesama, himni ili novih informacija pozitivno utječe na održavanje funkcije pamćenja. Učenje novih stvari svaki dan, bilo da se radi o jeziku, hobiju ili novom talentu, korisno je za vaš mozak. Prehrana – Hrana za mozak Naše tijelo ne može pravilno funkcionirati bez pravilne prehrane, posebno mozak.
- Iako čini samo 2% naše težine, mozak je odgovoran za otprilike 20% energije koju naše tijelo troši. Kvaliteta hrane koju konzumiramo utječe na rad našeg živčanog sustava, fokus, raspoloženje i pamćenje.
Omega-3 masne kiseline smatraju se jednim od najznačajnijih nutrijenata koji utječu na mozak. To su ključne masti koje tijelo ne može samo stvoriti, stoga ih moramo unositi putem prehrane. Omega-3 masne kiseline – najkorisniji kemijski prijatelj. Omega-3 su ključne za pravilan rad živčanog sustava.
Najprepoznatljivije vrste omega-3 su EPA (eikozapentaenska kiselina), DHA (dokosaheksaenska kiselina) i ALA (alfa-linolenska kiselina). DHA je značajan jer čini veliki dio moždanog tkiva i utječe na ponašanje i strukturu živčanih stanica. Najveći doprinos ovim kiselinama daje masna riba.
- Studije su pokazale da ljudi koji jedu ribu barem jednom tjedno imaju poboljšano pamćenje, sporije opadaju kognitivne sposobnosti i imaju manju vjerojatnost razvoja demencije s godinama.
Među najučinkovitijim odabirima su: Losos ima visoku koncentraciju DHA i EPA, ali mu nedostaje vitamina D. Skuša je bogata omega-3 i vitaminom B12. Tuna – vrsta je s visokim udjelom proteina i omega-3, što se posebno odnosi na nju kada je svježa. Haringa – ukusna, lako probavljiva i puna hranjivih masti.
Osim pozitivnog učinka na mozak, omega-3 masne kiseline imaju zaštitni učinak na srce, smanjuju upalu u tijelu, pomažu u regulaciji triglicerida i smanjuju rizik od specifičnih kroničnih bolesti, poput artritisa. Kako omega-3 masne kiseline doprinose zaštiti mozga? Stalna konzumacija omega-3 masnih kiselina može: Očuvati zdravlje staničnih membrana – ove membrane su savitljive i funkcionalne.
- Povećati komunikaciju između neurona – to potiče bolji prijenos živčanih impulsa. Olakšavaju stvaranje i rad neurotransmitera – oni su ključni za raspoloženje i pamćenje. Povećavaju protok krvi u mozak, što povećava razinu kisika i hranjivih tvari.
Pomažu u razvoju moždanog tkiva, što je posebno važno za djecu i adolescente. Održavaju kognitivne sposobnosti, uključujući pažnju, logičko razmišljanje i brzinu obrade informacija. Smanjuju vjerojatnost anksioznosti i depresije; ove bolesti utječu na način na koji se kontroliraju serotonin i dopamin. Smanjuju vjerojatnost demencije – usporavaju rast moždanih stanica.
Kako ih uključiti u prehranu? Najosnovnija metoda je jesti masnu ribu barem jednom ili dva puta tjedno. Riba se često priprema na različite načine – peče se, peče na roštilju, kuha ili jednostavno prži u ulju. Korisno je poslužiti svježe voće i cjelovite žitarice uz ribu, što će dovesti do uravnoteženog sastava nutritivne vrijednosti obroka.
Oni koji ne jedu ribu mogu dobiti druge oblike omega-3, poput lanenih sjemenki, chia sjemenki, oraha i ulja algi. Međutim, pretvorba omega-3 masnih kiselina dobivenih iz biljaka u EPA i DHA je manje učinkovita, stoga su vrste ribe i dalje najkorisnije. Drugi dodaci uključuju riblje ili algino ulje, ali oni su najučinkovitiji uz liječničku preporuku. Mozak također uživa u drugim uobičajenim zdravim navikama.
- Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama je vitalna, ali nije jedini odlučujući faktor. Mozak je poboljšan kombinacijom učinkovitih navika: mentalne stimulacije, učenja i rješavanja problema.
Kvaliteta sna – 7-9 sati sna dnevno povećava mozak. Stalna tjelesna aktivnost – poboljšava protok krvi i oslobađanje hormona sreće. Društvene interakcije, uključujući razgovor i druženje, angažiraju više dijelova mozga. Upravljanje stresom – uključujući kontemplaciju, prirodu i disanje. Briga o mozgu započinje mnogo prije nego što se pojave bilo kakvi problemi. Kroz kretanje, učenje i prehranu, ulaganje u mentalno zdravlje pozitivno utječe na svaki aspekt života.
