Jesen nas se već približila i nakon perioda sunca i toplih dana doći će i do promjene vremena. Dan postaje sve kraći a već je poznato i kada će doći do pomjeranja kazaljki odnosno do prelaska na zimsko računanje vremena. Iako se razmatralo ukidanje ove prakse za sada od toga nema ništa.
Promjena sata ostaje na snazi: poznati datumi pomjeranja vremena sve do 2031. godine
Iako se već godinama govori o mogućem ukidanju pomjeranja sata u Evropi, građani će prema trenutno važećim pravilima i dalje dva puta godišnje prilagođavati svoje satove. Evropska komisija objavila je raspored prema kojem se sezonsko računanje vremena nastavlja najmanje do 2031. godine, dok će se ljetno vrijeme i dalje uvoditi posljednje nedjelje u martu, a zimsko posljednje nedjelje u oktobru.
Pomjeranje sata odavno je dio svakodnevnog života u velikom dijelu Evrope. Dva puta godišnje kazaljke se pomjeraju za jedan sat, što u proljeće donosi duže svjetlo u večernjim satima, dok se u jesen dnevna svjetlost ranije povlači.
Za mnoge građane ova promjena predstavlja samo kratku prilagodbu dnevnoj rutini, ali iza nje stoji sistem koji je unaprijed određen evropskim pravilima. Datumi nisu proizvoljni, već se određuju prema pravilima koja trenutno regulišu početak i završetak ljetnog računanja vremena.
Prema objavljenom rasporedu, prelazak na ljetno računanje vremena obavlja se posljednje nedjelje u martu, dok se povratak na zimsko vrijeme odvija posljednje nedjelje u oktobru. Vrijeme promjene određuje se prema koordinisanom svjetskom vremenu, odnosno UTC-u.
Prva naredna promjena očekuje se u oktobru 2026.
Prva naredna promjena sata prema ovom rasporedu očekuje se 25. oktobra 2026. godine. Tokom noći između 24. i 25. oktobra kazaljke će se pomjeriti jedan sat unazad, pa će se vrijeme koje bi bilo 3 sata računati kao 2 sata.
To znači da će te noći građani dobiti dodatni sat, što je jedna od rijetkih karakteristika jesenske promjene koju mnogi doživljavaju pozitivno. Ipak, povratak na zimsko računanje vremena istovremeno znači da će mrak tokom poslijepodneva i večeri nastupati ranije.
Jutra će, s druge strane, biti svjetlija nego tokom perioda ljetnog računanja vremena. Upravo promjena odnosa između jutarnje i večernje dnevne svjetlosti jedna je od najuočljivijih posljedica pomjeranja kazaljki.
POZADINA DOGAĐAJA
Sistem sezonskog računanja vremena zasniva se na pravilu prema kojem se ljetno vrijeme uvodi posljednje nedjelje u martu, a zimsko posljednje nedjelje u oktobru. Objavljeni kalendar za naredne godine zasnovan je na trenutno važećim propisima Evropske unije.
Promjena sata ne utiče samo na zidne i ručne satove. Potrebno je obratiti pažnju i na alarmne uređaje, stariju elektronsku opremu, pojedine sisteme u automobilima i druge uređaje koji nemaju mogućnost automatskog prilagođavanja.
Moderni telefoni, računari i brojni uređaji povezani sa internetom uglavnom sami mijenjaju vrijeme. Ipak, kod uređaja koji nisu povezani sa mrežom može biti potrebno ručno podešavanje.
Ljetno računanje vremena vraća se u martu 2027.
Nakon nekoliko mjeseci zimskog računanja vremena, kazaljke će ponovo biti pomjerene unaprijed. Prema objavljenom kalendaru, ljetno računanje vremena 2027. godine počinje 28. marta.
Tada će se sat pomjeriti jedan čas unaprijed, što znači da će noć biti kraća, dok će tokom večernjih sati ostajati više dnevne svjetlosti.
Upravo je produžena večernja svjetlost jedan od razloga zbog kojih je sistem ljetnog računanja vremena godinama imao podršku. Više prirodnog svjetla nakon završetka radnog vremena može odgovarati ljudima koji vrijeme provode na otvorenom, bave se sportom, obavljaju kupovinu ili žele duže koristiti dnevnu svjetlost.
Ipak, prelazak na ljetno vrijeme znači i da se tokom jutra dio dnevne svjetlosti pomjera na kasnije sate. Zbog toga promjena nema isti efekat na sve ljude niti na sve dijelove svakodnevnog života.
VAŽAN TRENUTAK: Datumi su poznati godinama unaprijed
Prema trenutno važećem rasporedu, građani mogu unaprijed znati kada će se sat mijenjati. To olakšava planiranje poslovnih obaveza, putovanja, saobraćaja i podešavanje elektronskih sistema koji zavise od tačnog vremena.
Za većinu ljudi pomjeranje za jedan sat znači samo kratko prilagođavanje dnevnog ritma. Ipak, promjena može biti primjetna kod osoba koje imaju strogo ustaljeno vrijeme odlaska na spavanje, buđenja ili drugih svakodnevnih aktivnosti.
Kalendar promjene sata poznat je sve do 2031. godine
Evropska komisija objavila je raspored početka i završetka ljetnog računanja vremena za naredne godine. Prema tom rasporedu, sezonsko pomjeranje vremena nastavlja se kroz period od 2027. do 2031. godine.
Datumi početka i završetka ljetnog računanja vremena predviđeni su ovako:
- 2027. godina: od 28. marta do 31. oktobra
- 2028. godina: od 26. marta do 29. oktobra
- 2029. godina: od 25. marta do 28. oktobra
- 2030. godina: od 31. marta do 27. oktobra
- 2031. godina: od 30. marta do 26. oktobra
Ovakav raspored omogućava državama, institucijama i različitim privrednim sektorima da unaprijed prilagode svoje sisteme. Posebno je važan za djelatnosti u kojima tačno vrijeme ima veliki značaj, poput javnog prevoza, željeznice, avio-saobraćaja i međunarodnog poslovanja.
ŠIRA SLIKA
Promjena sata nije samo pitanje jednog sata više ili manje sna. Ona utiče na usklađivanje rasporeda među državama, transport, poslovanje i svakodnevne navike miliona ljudi. Zbog toga eventualno ukidanje sistema zahtijeva dogovor i šire usklađivanje.
Prema informacijama iz objavljenog rasporeda, početak i završetak ljetnog računanja vremena u navedenim godinama određeni su tako da promjena nastupa u 1 sat ujutro prema UTC-u.
UTC predstavlja međunarodni standard za određivanje vremena i služi kao osnova za usklađivanje vremenskih zona. Budući da države koriste različite vremenske zone, promjena koja se prema UTC-u dešava u isto vrijeme ne mora uvijek nastupiti u istom lokalnom satu.
Za građane je, međutim, pravilo mnogo jednostavnije za pamćenje: u proljeće se sat pomjera jedan sat unaprijed, a u jesen jedan sat unazad.
Zašto se sat još uvijek pomjera dva puta godišnje
Sistem sezonskog računanja vremena povezuje se sa nastojanjem da se bolje iskoristi dnevna svjetlost tokom toplijeg dijela godine. Pomjeranjem sata jedan dio jutarnje svjetlosti preusmjerava se prema večernjim satima.
Takav sistem godinama je imao različita obrazloženja i podršku, ali je istovremeno postao predmet brojnih rasprava. Dio javnosti smatra da promjena više nema istu svrhu u savremenom načinu života, posebno u vremenu kada uređaji mogu automatski prilagoditi sat.
Drugi problem predstavlja činjenica da bi ukidanje sistema zahtijevalo dogovor o tome koje bi vrijeme države trajno koristile. Izbor stalnog ljetnog ili stalnog zimskog računanja vremena mogao bi imati različite posljedice zavisno od geografske pozicije pojedine zemlje.
DA LI BI POMJERANJE SATA MOGLO BITI UKINUTO?
Objavljivanje rasporeda do 2031. godine ne znači da je unaprijed garantovano da će postojeći sistem ostati nepromijenjen sve do tog datuma. Kalendar je zasnovan na pravilima koja trenutno važe, a nova evropska regulativa mogla bi ih u budućnosti izmijeniti.
O mogućem ukidanju sezonskog pomjeranja vremena u Evropskoj uniji govori se već godinama. Jedan od ranijih prijedloga bio je da se promjena dva puta godišnje ukine i da države članice trajno odaberu jedno računanje vremena.
Međutim, zbog različitih stavova država, pitanja usklađenosti i mogućih ekonomskih posljedica, takva promjena do sada nije sprovedena.
Dok se ne donese drugačija odluka, građani mogu računati na postojeći sistem. To znači da će se 25. oktobra 2026. sat vratiti jedan čas unazad, dok će 28. marta 2027. ponovo biti pomjeren unaprijed.
Za sada tako ostaje na snazi obrazac koji građani dobro poznaju: proljeće donosi pomjeranje sata unaprijed i duže večeri, dok jesen donosi povratak na zimsko vrijeme, raniji zalazak sunca i jedan dodatni sat tokom noći promjene.
“`
