Zdravlje treba da nam svima bude na prvom mjestu, bez obzira na sve ostale stvari, no mi to često i zaboravimo zbog ubrzanog stila života i svakodnevnih obaveza. Ovaj karidolog dao je savjet zlata vrijedan.
Dok se tjelesna aktivnost općenito smatra sastavnim dijelom zdravog načina života, stručnjaci sve više promiču nužnost reguliranja i modificiranja tjelovježbe prema specifičnim sposobnostima pojedinca. Iako kretanje ima višestruku korist za tijelo i um, nije svaka vrsta ili obujam aktivnosti koristan za svakoga, posebno s obzirom na dob, zdravlje i trenutnu razinu kondicije pojedinca. Naizgled u suprotnosti jedno s drugim, općenito preporučena praksa tjelovježbe, fizikalna terapija, može postati značajan problem ako se ne nadzire i ako nema odgovarajućih mjera opreza.
- Jedan od najistaknutijih liječnika na ovom području je dr. Petar Otašević, kardiolog i internist, koji opisuje opasnosti loših navika i važnost pridržavanja osnovnih sigurnosnih pravila. Prva i najvažnija sugestija je da je prije početka bilo kakve intenzivne tjelesne aktivnosti, osobito za ljude u srednjim i starijim godinama, važno provesti sveobuhvatnu procjenu zdravlja. Ova procjena treba imati sljedeće komponente: Mjerenje krvnog tlaka iz laboratorija (npr. šećer u krvi, kolesterol) EKG – elektrokardiogram, koji vizualizira električnu aktivnost srca.
Ehokardiografija – Vizualni prikaz srčanog mišića putem ultrazvuka. Tek tada možete sigurno i logično planirati svoju tjelesnu aktivnost, birajući intenzitet i trajanje koji neće negativno utjecati na vaše zdravlje. Redovita tjelesna aktivnost ima višestruke pozitivne učinke na organizam. Pomaže u regulaciji težine. Povećava potrošnju energije, ubrzava otkucaje srca i povećava krvni tlak, a sve je to blagotvorno. Međutim, teško je napraviti razliku između korisne količine napora i prekomjerne količine, pogotovo kada osoba zanemaruje znakove umora ili boli.
Umjesto poboljšanja fizičke snage, pretjerana tjelovježba može dovesti do kardiovaskularnog stresa, gubitka imunološkog sustava i potencijalno opasnih situacija poput srčanog udara ili zastoja srca koji su predatorski. Kako bi se povećala korist i smanjio rizik, stručnjaci savjetuju da bi ljudi trebali provesti najmanje 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta svaki tjedan. To ne znači da svatko mora svakih sat vremena posvetiti vrijeme teretani.
Mnogi svakodnevni poslovi mogu se smatrati oblicima korisnog kretanja, uključujući: brže hodanje, vožnju bicikla umjerenim tempom, plivanje, planinarenje ili hodanje u prirodnom okruženju, niskoenergetske kućne vježbe. Najvažniji korak je pronaći način da se uključite u aktivnost koja je u skladu s prirodnim ritmom i kapacitetom pojedinca. Posebnu pozornost treba posvetiti kardiovaskularnim vježbama, to je ključna komponenta bolesti srca. Povećava kapacitet pluća, povećava protok krvi i smanjuje napetost u krvnim žilama.
Redovita tjelesna aktivnost, poput trčanja, hodanja, plivanja ili vožnje bicikla, pojačava snagu srca, što rezultira snažnijim i kompaktnijim tijelom. U ovom kontekstu, važno je prepoznati da prelazak nije nužno koristan. Tijelo može izdržati maksimalnu količinu stresa koji nema negativnih posljedica. Zbog toga je korisno promatrati otkucaje srca tijekom vježbanja. Jednostavna jednadžba opisuje maksimalni broj otkucaja srca koji se može postići: 220 – broj godina = maksimalni broj otkucaja srca u minuti. Na primjer: 50-godišnji muškarac tijekom vježbanja ne bi trebao imati broj otkucaja srca veći od 70 otkucaja u minuti.
Prekoračenje granice može dovesti do bolesti srca, vrtoglavice i težih zdravstvenih problema. Uz to, dr. Otašević je istaknuo kako se tjelesna aktivnost ne smije smatrati opterećujućim ili teškim pothvatom, već prirodnim dijelom svakodnevice koji je i ugodan i osvježavajući, posebice u kombinaciji sa zdravom prehranom. Evo nekoliko preporuka: Izbjegavajte hranu bogatu mastima ili prerađenu hranu. Ograničite količinu rafiniranih ugljikohidrata i šećera koje konzumirate.
Povećajte raznolikost svježeg voća i povrća u svojoj prehrani. Kako bi popili dovoljno vode, oni koji je piju moraju razumjeti posljedice toga. Održavajte dosljednu prehranu i izbjegavajte pretjerivanje. Kombinacija zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti ima blagotvoran učinak: dok vježbanje povećava energiju tijela, hrana mu osigurava potrebne hranjive tvari za oporavak i rast. Oni koji tek počinju ili se vraćaju vježbanju nakon dugog izbivanja trebali bi početi s malim.
Prijelaz s neaktivnog načina života na rigorozan režim obično uključuje: umor, ozljede i demotivaciju. Stručnjaci preporučuju da početnici počnu s hodanjem, laganim istezanjem ili laganim kardio vježbom, a zatim prijeđu na složenije programe nakon nekoliko tjedana. Neophodno je da se tijelo prilagodi novim zahtjevima i razvije osnovni stas i izdržljivost. Osim toga, bitno je raditi pauze tijekom vježbanja. Tijelu nedostaje vremena za ponovni rast tijekom razdoblja vježbanja, ali tijekom faze odmora, kada se odvija regeneracija mišićnog tkiva, obnova energije i jačanje, tijelo ima. Bez dovoljno sna i odmora tijelo se iscrpljuje, što umanjuje učinak vježbanja i povećava vjerojatnost ozljeda.
