Jugoslavija je iznedrila mnoge zvezde, među kojima je i komičar Jova Radovanović. Proslavio se kao član grupe “Sedmorica mladih”, koja je nastupala širom sveta. Ova grupa je ušla u Ginisovu knjigu rekorda kao sastav koji je 33 godine svirao neprekidno zajedno.
- Putem malih ekrana Jova je uveseljavao svojim imitacijama, pantomimama i vragolijama. Rođen je u starom beogradskom siromaštvu kraj Cvetkove pijace. Ali nije odustajao od svojih snova, uvijek vedar i uvijek nasmijan, jednom je samo predavao kako je odrastao u siromaštvu.
“Jednom tjedno smo jeli meso. Ostale dane nismo zbog novca. Ponekad je otac imao više novca, pa bi ponio kobasice i bilo je slavlje u kući”, ispričao je jednom Jova. izvjestitelji; Jova ima najveću želju da se upiše u glazbenu školu. To je san u čijem ostvarenju mu je pomogao susjed kupivši mu klarinet. Nakon što je sedam mjeseci otišao zbog posla, kada se vratio, bio je stranac za svog nasljednika koji je potpuno zaboravio svog oca.
- “Rodio nam se sin, izveo sam ga iz rodilišta, proveo nekoliko dana i onda sam morao na put. Nisam ga vidio sedam mjeseci. Žena mi je pokazala slike, govorio je da je prvi riječi, a ja sam došao, otvorio vrata, a on kad me je vidio, obradovao se i vikao je tata, tata, ali je bježao od mene”, ispričao je Jova, koji je uz Lepu Brenu glumio i u filmu. ‘Hajde da vodimo ljubav’.
Jova je priču potkrijepio i anegdotom sa strijeljanja koja se i danas citira. Točnije, u prtljažniku joj je bila muška jakna od koje se naljutila. Umarširala je u hotel i viknula: “Tko je budala što je ovo ostavila?” na što je Jova odgovorio: “Mene osobno nije nimalo neugodno biti budala.” Pošto je na Zlatiboru bilo užasno hladno, Brena je na kraju obukla Jovinu jaknu, pa se izvinila zbog uvreda.
BONUS TEKST:
Kokos je plod kokosove palme (Cocos nucifera), koja je poreklom iz tropskih regiona jugoistočne Azije i pacifičkih ostrva, ali danas se uzgaja u tropima širom sveta. Kokosov plod je prepoznatljiv po svojoj krutoj, smeđoj opni koja je prekrivena vlaknima, a unutar nje se nalazi tečnost (poznata kao kokosova voda) i beli mesnati deo, poznat kao kokosovo meso ili pulpa.
Kokosovo meso je hranljivo i bogato mastima, posebno zasićenim mastima, i koristi se u mnogim kulinarskim tradicijama. Može se jesti sveže, a često se koristi i sušeno, u pripremi kolača, jela ili kao sastojak u različitim napicima. Kokosovo mleko, koje se dobija od mlevenog mesa kokosa, koristi se kao osnova za mnoge juhe, kari i deserte, posebno u azijskoj i indijskoj kuhinji.
Kokosova voda, koja je tečnost koja se nalazi u unutrašnjosti ploda, veoma je osvežavajuća i niskokalorična. Popularna je kao prirodni napitak i bogata je elektrolitima, zbog čega se često koristi za hidrataciju, naročito u tropskim krajevima.
Pored njegove prehrambene vrednosti, kokos se koristi i u industriji. Na primer, kokosovo ulje se koristi u kozmetici, a vlakna kokosove kore (poznata kao “kokosov vlakna” ili “coir”) koriste se za izradu užadi, prostirki i drugih proizvoda.
Kokosova palma je veoma vredna biljka koja daje raznovrsne proizvode, a njeni plodovi su važni u ishrani, zdravlju i industriji.
