Pred nama je proljeće i vrijeme je za baštenske radove. Obzirom da je lijepo i toplo vrijeme mnogi su već počeli sa njima a mi vam u nastavku donosimo jedan savjet vezano za rasadu.
Mnogi koji se prvi put upuste u uzgoj povrća iz sjemena prođu kroz isto iskustvo. S pažnjom biraju sjeme, pripreme zemlju, redovno zalijevaju i svakog dana s nestrpljenjem provjeravaju ima li novih promjena. Kada se pojave prve zelene klice, uzbuđenje je ogromno. Međutim, nekoliko dana kasnije nastupa razočaranje. Umjesto niskih, čvrstih i tamnozelenih biljčica, iz zemlje izrastu tanke, blijede i izdužene sadnice koje se naginju prema svjetlu kao da traže spas. Stabljike su slabašne, listovi sitni, a cijela biljka djeluje krhko i nestabilno. U tom trenutku lako je pomisliti da je sve pošlo po zlu.
- Izduživanje sadnica jedan je od najčešćih problema u ranoj fazi uzgoja, posebno kada se sjetva obavlja u zatvorenom prostoru, na prozorskim daskama ili u plastenicima koji nemaju dovoljno prirodne svjetlosti. Ipak, ova pojava nije slučajna niti je rezultat lošeg sjemena. U većini slučajeva riječ je o nepravilnim uslovima uzgoja. Kada se razumije šta tačno uzrokuje ovakav rast, postaje mnogo lakše spriječiti ponavljanje problema.
Izdužena sadnica je biljka koja razvija pretjerano dugu i tanku stabljiku u odnosu na svoju starost i veličinu listova. Umjesto da raste kompaktno i snažno, ona se naglo izdužuje u visinu. Takve biljke često izgledaju kao da nemaju dovoljno snage da stoje uspravno. Lako se savijaju, a ponekad polegnu pod vlastitom težinom. Ovakav rast je zapravo prirodna reakcija biljke na nepovoljne uslove.
Biljke instinktivno teže svjetlosti. Kada je nema dovoljno, one pokušavaju da je pronađu tako što usmjeravaju energiju na produžavanje stabljike. U prirodi, gdje se biljke takmiče za prostor, ovakav mehanizam im može pomoći da nadvise susjede i dođu do sunčeve svjetlosti. Međutim, u kontrolisanim uslovima kućnog uzgoja to dovodi do slabog i nekvalitetnog rasada. Izdužene sadnice imaju slabiji korijenov sistem, tanje tkivo i manju otpornost. Kada dođe vrijeme presađivanja na otvoreno, teže podnose promjenu uslova, podložnije su bolestima i često daju slabiji prinos.
Nedostatak svjetlosti je najčešći i najvažniji uzrok izduživanja. Čim sjeme proklija, mladoj biljci je potrebna jaka i stabilna svjetlost kako bi započela proces fotosinteze. U tom trenutku prestaje se oslanjati isključivo na energiju pohranjenu u sjemenu i počinje aktivno rasti uz pomoć svjetlosti. Ako je količina svjetla nedovoljna, biljka reaguje izduživanjem.
Često se dešava da prozorska daska djeluje dovoljno svijetlo ljudskom oku, ali za biljke to nije adekvatno. Posebno su problematični kratki zimski dani, oblačno vrijeme ili prozori okrenuti prema sjeveru. Povrće poput paradajza, paprike, krastavaca i kupusnjača zahtijeva mnogo svjetlosti već od najranije faze razvoja. Ako im to nije omogućeno, gotovo je sigurno da će se izduživati.
- Važno je i koliko je izvor svjetlosti udaljen od sadnica. Ako se koriste specijalne lampe za rasad, one moraju biti postavljene dovoljno blizu. Ukoliko su predaleko, efekat će biti sličan kao da svjetlosti nema dovoljno. Biljke će se naginjati i izduživati pokušavajući da joj se približe. Redovno okretanje posuda prema svjetlu može donekle pomoći, ali ne rješava osnovni problem ako je svjetlost preslaba.
Osim svjetlosti, temperatura igra veliku ulogu u razvoju mladih biljaka. Toplota ubrzava rast. Ako je prostorija previše topla, a nema dovoljno svjetla, biljke će brzo rasti, ali bez čvrstine. Kombinacija visoke temperature i slabog osvjetljenja gotovo uvijek rezultira tankim i izduženim stabljikama. Idealno je nakon nicanja malo sniziti temperaturu, posebno tokom noći. Time se usporava pretjerano izduživanje i podstiče razvoj snažnijeg korijena.
Ravnoteža između svjetlosti i temperature je ključna. Visoka temperatura ima smisla samo ako postoji dovoljno svjetla da podrži intenzivan rast. U suprotnom, rast postaje brz, ali nekvalitetan. Biljke tada ulažu energiju u visinu, a ne u debljinu stabljike i razvoj listova.
Još jedan čest uzrok izduživanja je pregusta sjetva. Kada se previše sjemena posije na malom prostoru, mlade biljke počinju da se međusobno zasjenjuju. U takvim uslovima svaka pokušava da nadraste ostale kako bi došla do svjetlosti. Ova konkurencija dovodi do nepravilnog i brzog izduživanja. Sadnice postaju visoke, tanke i slabe jer se bore za prostor i energiju.Rješenje je jednostavno – sijati umjereno i pravovremeno prorijediti biljke. Svaka sadnica treba imati dovoljno prostora za razvoj listova bez preklapanja s drugima. Pravovremeno presađivanje u veće posude takođe može spriječiti međusobno zasjenjivanje.
Problem izduživanja može se prepoznati vrlo rano, već nekoliko dana nakon nicanja. Ako se stabljike naglo produžuju, naginju prema prozoru i imaju svijetlu, gotovo žućkastu boju, to je jasan znak da uslovi nisu optimalni. Brza reakcija može spriječiti daljnje pogoršanje. Premještanje biljaka na svjetlije mjesto, dodatno osvjetljenje ili blago snižavanje temperature često daju dobre rezultate.
Kod određenih kultura, poput paradajza, postoji mogućnost da se prilikom presađivanja sadnica posade dublje u zemlju. Dio izdužene stabljike može razviti dodatno korijenje, čime se biljka stabilizuje. Ipak, ovo je korektivna mjera, a ne trajno rješenje. Mnogo je bolje spriječiti izduživanje nego kasnije popravljati posljedice.
Uz malo pažnje i razumijevanja osnovnih potreba biljaka, moguće je dobiti snažan, kompaktan i zdrav rasad. Svjetlost, umjerena temperatura i dovoljno prostora čine temelj uspješnog uzgoja. Kada se ti faktori usklade, biljke rastu prirodno, sa čvrstim stabljikama i tamnozelenim listovima. Tada trud uložen u sjetvu zaista donosi zadovoljstvo, a razočaranje postaje samo početna lekcija na putu ka uspješnom vrtlarstvu.
