Masti su jako važne za naše tijelo i potrebno je da ih konzumiramo redovno, a jedan od najčešćih izvora masti su ulja kao što su maslinovo, suncokretovo, maslac i slično.
- Ulje je namirnica koja se svakodnevno koristi u pripremi obroka, a na tržištu postoji veliki broj vrsta ulja od različitih proizvođača. Međutim, koji je pravi izbor kada su u pitanju masti i njihova uloga u našem zdravlju?
Dr. Snežana Bašić, kardiolog sa dugogodišnjim iskustvom, nedavno je u emisiji “Jutro” na Prvoj televiziji podijelila svoja saznanja o tome kako holesterol utiče na naše zdravlje, kako ga metaboliziramo i kako naš način života može uticati na njega. Dr. Bašić objašnjava da holesterol nije samo nešto negativno, kao što se često misli, već ima važnu ulogu u organizmu jer je temelj za proizvodnju hormona i neurotransmitera koji su ključni za pravilno funkcionisanje mozga i mišića.
Dr. Bašić također naglašava da nije uvijek potrebno drastično smanjivati holesterol u krvi. Zdravlje ne zavisi samo od nivoa holesterola, već od mnogih drugih faktora, kao što su genetika, ishrana i stres. Ističe da, kada su u pitanju metaboličke greške vezane za holesterol, specifičnosti koje postoje među ljudima sa Balkana nisu dovoljno prepoznate.
Zdravstveni savjeti koji dolaze iz zapadnih zemalja često zanemaruju genetski sastav koji utiče na metabolizam masti u našim organizmima. Jedan od problema koji je dr. Bašić posebno naglasila je neadekvatno pristupanje dijetama koje se temelje na biljnom ulju, jer ove dijete mogu pogoršati stanje i dovesti do povećanja štetnih masnoća.
S obzirom na to da mnogi vjeruju da su sve masti sa biljnih izvora korisne, dr. Bašić upozorava da mnoge vrste biljnih ulja zapravo mogu izazvati više štete nego koristi. Prema njenim riječima, masti životinjskog porekla, poput svinjske masti, lakše se probavljaju i lakše se metaboliziraju u organizmu nego masti iz morskih plodova ili biljnih izvora. Objašnjava da naš organizam nije uvijek sposoban efikasno probaviti određene vrste biljnih masti, naročito one koje su termički obrađene.
- Dok su masti životinjskog porekla, poput svinjske masti, efikasnije u procesu varenja, masti iz ribe i biljaka mogu izazvati probleme. Stoga, dr. Bašić preporučuje korišćenje svinjske masti za pripremu hrane, jer se ona bolje vari i smatra se manje štetnom kada se pravilno zagrije. Ističe da je maslinovo ulje ili nerafinirana ulja najbolji izbor za hladnu upotrebu, dok je za kuhanje na visokim temperaturama bolje koristiti životinjske masti.
Dr. Bašić također naglašava važnost uravnotežene ishrane i pravog pristupa u vezi masti i ugljenih hidrata. Naša jetra ne stvara holesterol samo kroz unos masti u hrani, već ga sintetiše u velikim količinama. Šećeri i ugljeni hidrati također igraju veliku ulogu u stvaranju masnoća u organizmu. Kroz proces glikoneogeneze, masti se mogu pretvarati u šećer u jetri. Stoga, ravnoteža u unosu ugljenih hidrata i masti ključna je za održavanje zdravlja i optimalnih nivoa holesterola.
Kada je riječ o životnom stilu, dr. Bašić tvrdi da je fizička aktivnost najvažniji faktor u kontroli holesterola. Preporučuje svakodnevnu fizičku aktivnost, jer to direktno utiče na nivo holesterola i smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iako su suplementi, kao što su omega-3 masne kiseline, korisni, dr. Bašić naglašava da oni nisu lijek za holesterol. Pravilna ishrana, fizička aktivnost i smanjenje stresa su najbolji način za kontrolu holesterola i održavanje zdravlja.
Za smanjenje lošeg holesterola, dr. Bašić preporučuje unos vlakana iz hrane, poput ovsenih pahuljica, povrća i voća, jer ona pomažu u procesu detoksikacije organizma i omogućuju brže eliminisanje suvišnih masnoća. Iako su mnogi zdravstveni savjeti vezani za smanjenje masti i holesterola, dr. Bašić upozorava ljude da budu oprezni u odabiru dijeta i suplemenata, jer mogu izazvati neželjene posljedice ako nisu pravilno odabrani.
- Zaključak koji dr. Bašić iznosi je da bi ljudi trebali prestati gledati holesterol kao samo negativan faktor i početi razumijevati sve aspekte zdravlja, uključujući genetiku, ishranu i način života. Umesto da se oslanjamo samo na dijetu i suplemente, najvažniji pristup je uravnotežen način života koji uključuje fizičku aktivnost, smanjenje stresa i brigu o opštem zdravlju.
