Prema riječima dr. Ranka Rajovića, kretanje je neophodno kako bi djeca napredovala kako fizički tako i emocionalno, što je kamen temeljac zdravog razvoja mozga.I stručnjaci i roditelji neprestano su u potrazi za inovativnim alatima i tehnološkim napretkom. No, već desetljećima je vidljivo da nam jedno takvo oruđe, jednostavna i očaravajuća igračka, odavno stoji na raspolaganju: lopta.
Doista, iako se koncept lopte može činiti jednostavnim, on trenutačno predstavlja brojne potencijalne izazove i za roditelje i za stručnjake. Pojavljuje se niz pitanja: Koja je vrsta lopte potrebna? Koje dimenzije treba imati? Koja težina je odgovarajuća? Koje boje i druge specifikacije treba uzeti u obzir? Rješenje nije komplicirano; ono što djetetu zaista treba je jednostavno lopta.Poštovani roditelji, dopustite djetetu da samostalno bira loptu; ponudite mu dvije-tri opcije, ali neka odluka ostane na njemu. Zanimljivo je da je dijete sklono odabrati igračku, u ovom slučaju loptu, koja mu je stvarno potrebna.
- Dokazi upućuju na to da djeca koja se suočavaju s proprioceptivnim integracijskim izazovima obično biraju tvrđe lopte. Propriocepcija, koja se često naziva šestim čulom, uključuje sposobnost upravljanja kontrolom mišića i održavanja ravnoteže, omogućujući pojedincima da se suprotstave učincima gravitacije. Utjecaj gravitacije služi kao značajan katalizator za živčani sustav jer je ona stalna prisutnost, za razliku od drugih oblika stimulacije. Doista, gravitacija djeluje kao ogroman poticaj, do te mjere da bi život kakav poznajemo bio nemoguć bez njezine prisutnosti.
Istraživači su poslali žive organizme u svemir kako bi proučavali učinke mikrogravitacije na mozak, promatrajući brzo i značajno propadanje moždanih stanica.Značajan kapacitet našeg tijela leži u našoj sposobnosti da se odupremo gravitaciji korištenjem naših velikih mišića i zglobova. Može se zaključiti da aktivnosti poput odmora, pretjeranog korištenja pametnih telefona ili dugotrajnog sjedenja pred televizorom smanjuju utjecaj gravitacije kao ključnog podražaja koji ima značajnu ulogu u razvoju mozga.
Sve veći broj djece pokazuje deficit u unutarnjem predstavljanju vlastitog tijela, koji se obično naziva tjelesnom shemom, koji se obično razvija tijekom ranih godina života kod djece koja se normalno razvijaju. Mnoga od te djece teško prepoznaju dijelove tijela gledajući se u ogledalo; na primjer, iako su svjesni da imaju nos, često pokazuju na neki drugi dio tijela, poput uha, kada se od njih traži da ga pokažu. Ova djeca često pokazuju nespretnost i sklona su udarati u predmete u svojoj okolini. Kad stoje zatvorenih očiju, mogu se njihati i teturati.
Percepcija odvojenosti od vlastitog tijela značajno utječe na emocionalni rast i socijalizaciju djeteta. Bitno je da djeca razviju povećanu svijest o svom tijelu i ograničenjima. Bavljenje vježbama koje promiču svijest o tijelu, kao što su sljedeće, može biti korisno: Uravnotežite loptu na glavi; uzeti loptu lijevom rukom; stavite loptu iza leđa, između ostalih sličnih aktivnosti. Obavljanjem ovih zadataka djeca istovremeno stječu razumijevanje prostornih i vremenskih dimenzija, napominje Detinjarije.
- Dijete koje tek treba razviti finu motoriku obično bira najmanju loptu i pokušava njome učinkovito manipulirati. Ovakvo ponašanje je korisno jer omogućuje djetetu da vježba određenu vještinu vođeno unutarnjom motivacijom, što je ključni element u procesu učenja.
Neka se djeca mogu odlučiti za reljefne lopte s šiljcima. Ova djeca zahtijevaju odgovarajuću ravnotežu unutar svog taktilnog osjetilnog iskustva. Stoga je preporučljivo dopustiti djetetu da izabere loptu po svom izboru.U moderno doba evidentno je da je lopta zapostavljena, ali ostaje važan alat za razvoj. Petogodišnje dijete ima sposobnost hvatanja lopte objema ispruženim rukama, odnosno šakama. No, u Srbiji samo 50 posto djece u toj dobnoj skupini može uspješno uhvatiti deset puta izbačenu loptu s raširenim rukama.
Ako dijete nema pravodobne stimulacije, određene vještine možda neće uspjeti postići svoj puni potencijal. Na razvoj mozga, posebice moždane kore, izravno utječe stimulativno okruženje koje ima ključnu ulogu u poticanju optimalnog razvoja djetetovih vještina i sposobnosti.Lopta ima veliku važnost i vjerojatno je najbolja igračka u svim epohama i generacijama; sljedeće točke objašnjavaju ovu tvrdnju:
Aktivnosti s loptom učinkovito rješavaju izazove vizualno-motoričke koordinacije. Kroz vođene vježbe, djeca se podučavaju da slijede niz naredbi koje napreduju od jednostavnijih do složenijih zadataka, pomažući im da shvate važnost slijeda radnji. Bavljenje aktivnostima s loptom potiče razvoj vještina prostornog predstavljanja. Osim toga, ove naredbe olakšavaju svladavanje dimenzije vremena. Djeca uče koordinirati svoje pokrete prema uputama koje dobiju, poput „Uzmi loptu lijevom rukom i hodaj po nacrtanoj liniji“.
- Sudjelovanje u aktivnostima s loptom integrira različite senzorne modalitete, uključujući vid, sluh, ravnotežu, taktilne senzacije i propriocepciju. Ovaj višestruki angažman aktivira brojne regije cerebralnog korteksa, čime se potiče stvaranje složene neuronske mreže.Olakšava procjenu veličine, udaljenosti i snage, a služi i kao izvrsna aerobna vježba koja poboljšava cirkulaciju kisika u mozgu. Lopta predstavlja alat za učinkovito rješavanje hiperaktivnog ponašanja, pokazujući potencijal za poboljšanje u različitim aspektima
Također produljuje raspon pažnje i igra ključnu ulogu u razvoju i stimulaciji područja unutar cerebralnog korteksa koja su bitna za dinamičnu akomodaciju, finu motoriku i ravnotežu. Štoviše, djeluje kao važan instrument za ranu prevenciju dispraksije, disgrafije i disleksije, poremećaja koji se mogu manifestirati kasnije u školskim godinamaDr. Rajović ističe kako sve veća sklonost bavljenju televizijom i računalima smanjuje kultiviranje ove ključne funkcije oka, što potencijalno dovodi do smanjenja broja sinapsi u pojedinim dijelovima mozga.
Napominje da se dinamična akomodacija općenito uspostavlja u dobi od pet (ili sedam godina), karakteriziraju je brzi pokreti očiju, trčanje, praćenje predmeta i preskakanje prepreka. No, djeca danas igru sve više zamjenjuju vremenom pred ekranom, što negativno utječe na njihov razvoj.
Lopta služi kao savršen instrument za ove vježbe, jer zahtijeva da se oko stalno prilagođava kao odgovor na njezino kretanje. Mogu se izvoditi brojne aktivnosti, uključujući igranje igara poput tenisa, stolnog tenisa, dodavanja, bacanja, kotrljanja i raznih drugih.Postoji obilje aktivnosti i koncepata. U svakom se kućanstvu može pronaći raznolik asortiman zanemarenih lopti; Svaka lopta, bez obzira na veličinu – bila velika ili mala, obješena na konac, stavljena u mrežicu ili ostavljena da slobodno luta – ima vrijednost. Važan je pokret i interakcija između lopte i djeteta.
