Kod nas na Balkanu glavni obrok je teško zamlisiti bez mesa jer smo tako navikli. Međutim postoje velike razlike u tome koju vrstu mesa najčešće konzumiramo i kako to utiče na naše zdravlje. Poznati doktor je otkrio koje je njegovo mišljenje na ovu temu i koju vrstu mesa smatra najlošijom.

Koje meso češće birati ako želite više brinuti o zdravlju srca i krvnih sudova

Meso je godinama za mnoge bilo gotovo obavezan dio ručka, ali izbor između masnih prerađevina, nemasnije peradi i ribe može praviti važnu razliku u ukupnom načinu ishrane. Posebno kada se određene namirnice ponavljaju iz dana u dan, njihove karakteristike postaju mnogo značajnije nego što se čini nakon jednog obroka.

Mnogi ljudi odrastaju uz naviku da je pravi ručak onaj u kojem se na sredini tanjira nalazi komad mesa. Takav obrazac može trajati decenijama, često bez mnogo razmišljanja o tome kakva se vrsta mesa najčešće kupuje, kako se priprema i koliko se često nalazi na jelovniku.

Tek kada se počne više pažnje posvećivati zdravlju srca i krvnih sudova, postaje jasnije da između različitih vrsta mesa postoje značajne razlike. Nemasnija piletina, puretina ili riba nisu nutritivno ista stvar kao masni komadi crvenog mesa, kobasice i različiti suhomesnati proizvodi.

Pri tome nije riječ o tome da se jedna namirnica mora preko noći potpuno izbaciti iz prehrane. Mnogo veću ulogu može imati obrazac koji se ponavlja sedmicama, mjesecima i godinama.

Neke posljedice takvih navika mogu nastajati mnogo prije nego što čovjek primijeti bilo kakav znak da bi trebalo nešto promijeniti.

Nije presudno samo koliko mesa jedemo

Posebnu pažnju zaslužuju prerađeni mesni proizvodi, uključujući kobasice i suhomesnate namirnice. Oni mogu sadržavati značajne količine zasićenih masti, dok prerađeni proizvodi često sadrže i dosta natrijuma.

Ako se takva hrana redovno pojavljuje na stolu, teško je posmatrati svaki obrok kao izolovan događaj. Važnije je kakav obrazac prehrane osoba održava tokom dužeg perioda i koliko prostora u tom obrascu ostaje za druge izvore proteina, povrće, voće, integralne žitarice i mahunarke.

Jedan obilniji obrok sam po sebi ne predstavlja cijelu priču. Mnogo više pažnje zaslužuje ono što se ponavlja iz dana u dan, jer upravo svakodnevne navike mogu dugoročno oblikovati prehranu i ukupni rizik povezan sa zdravljem srca.

Upravo je zbog toga važno razlikovati povremeno uživanje u određenoj hrani od situacije u kojoj ona postane svakodnevna navika. Ako se masne mesne prerađevine nalaze na tanjiru gotovo svaki dan, njihov doprinos ukupnom unosu zasićenih masti i soli može postati mnogo značajniji.

Čovjek pritom ne mora osjećati nikakvu trenutnu promjenu. Hrana koja dugoročno nije najbolji izbor za zdravlje srca ne mora izazvati neposredan osjećaj nelagode, pa je lako zanemariti značaj svakodnevnih odluka.

Holesterol i promjene koje se ne osjećaju odmah

Jedan od razloga zbog kojih je zdravlje srca teško procjenjivati samo na osnovu toga kako se čovjek osjeća jeste činjenica da povišen holesterol često ne daje očigledne simptome.

Osoba može izgledati potpuno zdravo i osjećati se dobro, dok se istovremeno u krvnim sudovima postepeno odvijaju promjene. Povišene vrijednosti određenih vrsta holesterola mogu doprinijeti stvaranju naslaga u arterijama, što vremenom može uticati na njihovu prohodnost i povećati rizik od kardiovaskularnih problema.

Zbog toga pitanje nije samo koliko mesa neko pojede. Važno je i koje meso bira, koliko često ga jede i kakvo mjesto ta hrana zauzima u ostatku prehrane.

Posebno mjesto u toj priči imaju zasićene masti. To ne znači da ih treba posmatrati kao nešto što se mora potpuno izbaciti iz prehrane, ali njihov pretjeran unos nije poželjan, naročito kada veliki dio dolazi iz masnog mesa i prerađenih proizvoda.

Takav pristup može biti jednostavniji za održavanje od naglih i strogih promjena. Umjesto da čovjek preko noći promijeni cijeli način ishrane, moguće je početi od nekoliko odluka prilikom kupovine i pripreme hrane.

Na taj način jedan dio masnijeg mesa može zamijeniti nemasnija alternativa, dok se prerađeni proizvodi mogu ostaviti za povremenu konzumaciju. Važnost takvih promjena upravo je u njihovom ponavljanju.

So je još jedan detalj koji se lako previdi

Kada se meso priprema kod kuće, osoba uglavnom zna koliko je soli dodala tokom kuhanja. Kod industrijski obrađenih proizvoda situacija može biti drugačija jer se natrijum nalazi u različitim sastojcima koji se koriste tokom proizvodnje i konzerviranja.

Zbog toga neko može imati osjećaj da ne pretjeruje sa soljenjem hrane, a da istovremeno kroz prerađene proizvode unosi znatno više natrijuma nego što pretpostavlja.

Dugoročno visok unos natrijuma može doprinijeti povećanju krvnog pritiska. Povišen krvni pritisak dodatno opterećuje krvne sudove i srce, zbog čega količina soli u ukupnoj prehrani predstavlja još jedan detalj kojem vrijedi posvetiti pažnju.

Zbog toga čitanje deklaracija može biti koristan korak. Umjesto da se gleda samo cijena, rok trajanja ili izgled proizvoda, pažnja se može obratiti i na količinu soli, zasićenih masti i ukupni sastav.

Takva navika može promijeniti način kupovine bez osjećaja da se čovjek mora odreći svega što voli. Zdrava prehrana ne mora biti zasnovana na potpunim zabranama, već na češćem biranju opcija koje bolje odgovaraju ukupnim zdravstvenim ciljevima.

Prerađeno meso tako može prestati biti svakodnevni izbor, dok se na stolu češće mogu naći svježe namirnice i jednostavnije pripremljeni obroci.

Riba, nemasna perad i drugi izvori proteina

Za one koji žele promijeniti odnos prema mesu, piletina i puretina mogu predstavljati praktične alternative masnijim komadima, posebno kada se pripremaju bez velikih količina dodatne masnoće i soli.

Riba zauzima posebno mjesto u uravnoteženoj prehrani jer pojedine vrste sadrže omega-3 masne kiseline, koje se povezuju sa zdravljem srca. Zbog toga raznovrsnost izvora proteina može biti korisnija od oslanjanja samo na jednu vrstu mesa.

Istovremeno, protein ne mora uvijek dolaziti iz mesa. Grah, leća, slanutak, tofu i orašasti plodovi takođe mogu biti dio raznovrsnog jelovnika.

Što je više različitih namirnica zastupljeno u prehrani, to je lakše izbjeći situaciju u kojoj jedna vrsta hrane postaje gotovo obavezan dio svakog obroka.

Važno je, međutim, imati na umu da ne postoji jedan način prehrane koji odgovara svakoj osobi. Količina hrane, način pripreme, ukupna prehrana i zdravstveno stanje pojedinca mogu mijenjati preporuke.

Ako osoba već ima povišen holesterol, visok krvni pritisak ili druge zdravstvene probleme, promjene u prehrani najbolje je uskladiti sa savjetom zdravstvenog stručnjaka.

Briga o zdravlju srca zato ne mora početi velikom odlukom. Može početi sasvim običnim izborom u prodavnici – kada se umjesto najmasnijeg proizvoda uzme nemasniji komad, kada se prerađeno meso ostavi za rjeđe prilike ili kada se na sto češće stavi riba.

Razlika se možda neće osjetiti nakon jednog ručka, ali upravo ponavljanje takvih odluka može napraviti razliku u načinu na koji izgleda svakodnevna prehrana. Zdravije navike ne traže uvijek savršenstvo; često počinju od toga da čovjek malo pažljivije bira ono što svakog dana stavlja na svoj tanjir.

“`