Svakim danom sve smo stariji, ali sigurno niste znali da postoji određena dob kada ljudi najbrže stare. Naime, istraživači tvrde da tada ljudi mogu i za sat vremena dosta da ostare.
- Znanstvenici su dokumentirali neke intrigantne detalje o razdoblju najbržeg starenja kod ljudi. Nedavna istraživanja koja su ispitivala tisuće različitih tvari kod ljudi u dobi između 25 i 75 godina pokazala su da se većina starenja događa tijekom drugog i prvog desetljeća života. Prvo od ovih razdoblja usredotočeno je na dob od 44 godine, a drugo na dob od 60 godina. Ovi nalazi ukazuju na to da se starenje ne smatra linearnim procesom, već nizom značajnih koraka koji dovode do povećanja prevalencije bolesti u određenim dobnim skupinama, uključujući bolesti srca, osteoporozu i druge.
Kao dio istraživanja, koje je uključivalo 108 sudionika, analizirani su uzorci krvi, stolice, kao i kože, usta i nosa. Istraživači su proučavali oko 135 000 molekula, uključujući RNA, proteine i metabolite, kao i mikroorganizme koji se nalaze u koži i crijevima. Ono što je šokiralo znanstvenike bilo je to što se mnoge molekule nisu razvijale postupno, već su doživjele značajne promjene u određenim životnim fazama, od kojih su najznačajniji bili valovi starenja koji se javljaju oko 40. do 60. godine.
Prvi val promjena, koji se javlja sredinom 40-ih godina, uključuje molekule povezane s kardiovaskularnim bolestima i metabolizmom alkohola, kofeina i lipida. Ovaj val nije bio ograničen samo na žene, kako se prvobitno očekivalo zbog menopauze, već je utjecao i na muškarce. Osim toga, istraživanje je pokazalo drugi val promjena koji je uključivao molekule povezane s imunitetom, metabolizmom ugljikohidrata i funkcijom bubrega, kao i molekule povezane s kožom i mišićima. Ove promjene dogodile su se u oba vala.
Ovi nalazi imaju nove implikacije za intervenciju i bolje razumijevanje procesa starenja. Znanstvenici priznaju da bi primjena usmjerenih strategija, poput povećanja tjelesne aktivnosti tijekom razdoblja brzog gubitka mišića, doprinijela održavanju zdravlja tijekom ovih važnih godina. Profesor Michael Snyder, genetičar sa Sveučilišta Stanford, rekao je da bi promjena načina života dok je još uvijek dobro zdravlje mogla imati značajne učinke.
Rezultati ovog istraživanja mogli bi imati značajan utjecaj na medicinsku praksu, jer bi mogli pomoći u određivanju najučinkovitije metode usporavanja procesa starenja. Zanimljivo je da su prethodne studije sugerirale da se drugi val starenja događa oko 78. godine života, međutim, nova studija nije mogla podržati ovu teoriju jer su najstariji sudionici imali samo 75 godina. Znanstvenici žele saznati više o procesu starenja i nadaju se da će bolje razumjeti temu te tako imati potencijal za preventivne mjere koje bi odgodile pojavu ozbiljnih bolesti povezanih sa starenjem.
Dodatni tekst:
Smokve, plod smokve, tradicionalno se smatraju simbolom plodnosti i obilja, jer se povezuju s drevnim kulturama. Njihov prepoznatljiv okus, nutritivna vrijednost i kulturni značaj čine ih ne samo značajnim komponentama prehrane, već i predmetom brojnih priča i legendi. Ovaj esej istražit će povijesni značaj, nutritivnu vrijednost i kulturni značaj smokava, a tijekom vremena prepoznate su kao značajne za ljude.
Povijest i podrijetlo smokava prvenstveno su posvećeni Aziji, posebno Bliskom istoku i regiji jugozapadne Azije. Dokumentirano je da je ovo voće bilo prisutno u ranim civilizacijama Egipta, Grčke i Rima, kao i u zoru modernog doba. Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su ih Egipćani koristili u ljekovite svrhe. Smokve se spominju u Bibliji, a prikazane su i u vjerskim i filozofskim tradicijama koje imaju duhovnu komponentu, te tradicije predstavljaju život, znanje i duhovno prosvjetljenje.
Na primjer, budistička literatura implicira da je Buda postigao prosvjetljenje ležeći pod smokvom. Nutritivna vrijednost smokava je značajna, sastoje se od mnogo vlakana, vitamina i minerala. Njihov slatki okus pripisuje se značajnoj koncentraciji prirodnih šećera, a osim toga, pružaju značajnu količinu kalija, ključnog za održavanje zdravog kardiovaskularnog i krvožilnog sustava.
Osim toga, smokve značajno doprinose vitaminu K, koji je bitan za zdravlje mozga, kao i vitaminu B6, koji je važan za kognitivne sposobnosti i imunološki sustav. Jedna jedinstvena karakteristika smokava je njihov visok sadržaj vlakana. Konzumiranje pet smokava srednje veličine može osigurati otprilike 20% preporučene dnevne količine vlakana, što će pomoći u poboljšanju probave i snižavanju razine kolesterola.
