Ako imate problema sa krvnim pritiskom, obavezno biste trebali redovno posjećivati svog ljekara da Vam pomogne u tome. Ali, danas pričamo o tome koji je normalan krvni pritisak za Vašu dob iako imate ili nemate problema.
- Mnogi ljudi znaju da su i visoki i niski krvni tlak štetni za zdravlje, najbolje je održavati ujednačen omjer između njih. Međutim, često nedostaju specifične informacije o tome kako ova dva stanja funkcioniraju, što ih uzrokuje i kako ih prepoznati. U ovom članku namjeravamo objasniti specifičnosti krvnog tlaka, tipične vrijednosti ove mjere u različitim dobnim skupinama i kako održavati zdrav krvni tlak.
Ključno je prepoznati da problemi s krvnim tlakom nisu isključivo uzrokovani dobi – sve više mladih ljudi susreće se s ovim problemom, posebno u modernom društvu, stres, loša prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti postaju sveprisutni. Krvni tlak jedan je od najznačajnijih pokazatelja općeg zdravlja, njegova vrijednost izravno je povezana sa stanjem srca i krvnih žila.
Krvni tlak je tlak koji krv vrši na stijenke arterija dok teče kroz tijelo. Ovo mjerenje sastoji se od dvije primarne komponente: sistolički i dijastolički tlak. Sistolički tlak je najviša vrijednost koja pokazuje količinu tlaka u trenutku otkucaja srca i pumpanja krvi. Dijastolički tlak, donja vrijednost, je tlak u arterijama tijekom razdoblja odmora između otkucaja srca.
Tipične vrijednosti krvnog tlaka razlikuju se ovisno o dobi, težini, razini kondicije i drugim čimbenicima. Za osobe mlađe od 40 godina, sistolički tlak je obično između 100 i 120 mmHg, dok je dijastolički tlak između 60 i 80 mmHg. Osobe srednje dobi, koje imaju između 40 i 60 godina, obično imaju sistolički tlak do 130 mmHg, s dijastoličkim tlakom od 80-85 mmHg.
Za osobe starije od 60 godina, sistolički tlak od 140 mmHg smatra se tipičnim, dok se dijastolički tlak od 90 mmHg smatra tipičnim. Kako starimo, arterije postaju manje elastične i kruće, što uzrokuje da srce radi jače, a to povećava tlak u sistolama. Drugi čimbenici, osim dobi, uključuju krvni tlak, koji također ovisi o zdravstvenim stanjima poput dijabetesa, bolesti bubrega i metaboličkih problema.
Hipertenzija, poznata i kao visoki krvni tlak, povezana je s većom vjerojatnošću srčanih bolesti, moždanog udara i zatajenja bubrega. Suprotno tome, hipotenzija ili nizak krvni tlak može dovesti do vrtoglavice, slabosti, zamagljenog vida i gubitka svijesti.
Ako vam je krvni tlak stalno povišen ili pokazujete simptome poput glavobolje, vrtoglavice, umora, kratkoće daha ili nepravilnog otkucaja srca, trebali biste potražiti stručnu pomoć. Za održavanje zdravog krvnog tlaka preporučuje se mjerenje krvnog tlaka kod kuće ili u zdravstvenoj ustanovi, smanjenje unosa soli ili prerađene hrane, povećanje unosa voća, povrća i cjelovitih žitarica te redovita tjelovježba.
Druge tehnike opuštanja, poput meditacije i dubokog disanja, pozitivno utječu na kardiovaskularno zdravlje. Osobe starije od 40 godina ili s obiteljskom anamnezom visokog krvnog tlaka trebale bi redovito posjećivati liječnika. Osim toga, srce se smatra jednim od najneobičnijih organa u tijelu; Tijekom života se kontrahira više od 2,5 milijardi puta i ispumpa oko 200 milijuna litara krvi.
Može djelovati čak i izvan tijela, pod uvjetom da ima dovoljno kisika. Smijeh je štetan za pogrešnu pretpostavku, povećava snagu srca, poboljšava cirkulaciju krvi, smanjuje stres i širi krvne žile. Zdravo srce treba vježbati, imati uravnoteženu prehranu i emocionalnu stabilnost, jer ono nije samo pumpa, već i predstavlja životnu snagu i emocije.
