Paradajz je omiljena namirnica u svim domovima i mnogi prave razna jela s njim, ali često ne znamo kako da iskoristimo u potpunosti ovu biljnu vrstu da bi više rađala.
- Uzgoj paradajza ne završava samo berbom plodova jer mnogi baštovani žele sačuvati sjeme najboljih biljaka kako bi naredne godine ponovo uzgajali kvalitetan i ukusan paradajz prilagođen svom podneblju. Čuvanje sjemena nije komplikovan proces, ali zahtijeva pažljiv odabir plodova, pravilnu pripremu i odgovarajuće skladištenje.
Na taj način možete zadržati osobine omiljene sorte, smanjiti troškove kupovine novog sjemena i s vremenom dobiti biljke otpornije na lokalne klimatske uslove. Prvi korak u ovom procesu je izbor odgovarajućih plodova. Nisu svi paradajzi pogodni za uzimanje sjemena, pa je potrebno obratiti pažnju na izgled biljke i kvalitet plodova. Za čuvanje sjemena biraju se samo zdravi, krupni i potpuno razvijeni plodovi, bez znakova bolesti, truleži ili oštećenja od insekata.
Kada u bašti uzgajate više sorti paradajza, postoji rizik od unakrsnog oprašivanja jer pčele i drugi insekti prenose polen s jedne biljke na drugu. Zbog toga sjeme iz takvih plodova može sadržavati osobine različitih sorti, pa biljka koja izraste možda neće biti potpuno ista kao matična biljka.
Mnogi proizvođači savjetuju da se za proizvodnju sjemena uzgaja samo jedna sorta na određenoj površini kako bi se sačuvala stabilnost sorte i njene karakteristike. Najbolje plodove možete obilježiti trakicom ili nekim drugim oznakama kako biste ih kasnije lako prepoznali. Plodovi namijenjeni za sjeme trebaju biti potpuno zreli, pa čak i blago prezreli, jer tada sjeme ima veći potencijal klijavosti.
Sjeme paradajza okruženo je želatinoznom masom koja sprečava prerano klijanje, pa je neophodno ukloniti taj sloj. Proces fermentacije koristi se upravo u tu svrhu i pomaže da se sjeme očisti od ostataka pulpe i smanji mogućnost prenosa biljnih bolesti. Pravilno fermentisano sjeme lakše se suši i duže ostaje kvalitetno. Svaka sorta treba se fermentisati odvojeno, jer miješanjem sjemena različitih sorti može doći do zabune pri sadnji naredne godine. Dobro je odmah pripremiti posebne tegle ili posude i označiti ih nazivima sorti.
Prije vađenja sjemena, paradajz treba dobro oprati jer na kori često ostaju tragovi zemlje i bakterija koji mogu izazvati kvarenje. Ako su plodovi mekani, potrebno ih je pažljivo prati da ne puknu. Nakon pranja, plod se presijeca na polovice, a sjeme zajedno s pulpom stavlja u čistu teglu ili posudu.
Dodavanje malo soka od dodatnih plodova može ubrzati fermentaciju. Posudu nije potrebno potpuno zatvarati, dovoljno je lagano pokriti gazom ili poklopcem koji nije čvrsto zatvoren. Tokom nekoliko dana na površini će se pojaviti sloj pulpe i mjehurići, što pokazuje da fermentacija napreduje. Posudu treba otvoriti jednom dnevno da izađu gasovi, a proces obično traje tri do sedam dana, zavisno od temperature prostorije.
- Kada fermentacija završi, u posudu se doda veća količina vode, sadržaj se promućka i ostavi da miruje. Kvalitetno sjeme obično padne na dno, dok prazne sjemenke i nečistoće plutaju na površini.
Gornji sloj pažljivo se uklanja, a postupak ispiranja ponavlja dok voda ne postane skoro potpuno čista. Dobiveno sjeme se prebaci u cjediljku ili na krpu kako bi se uklonio višak vode, a sušenje se vrši na prozračnom i sjenovitom mjestu, jer direktna sunčeva svjetlost može smanjiti klijavost. Tokom sušenja sjeme se povremeno miješa kako se ne bi lijepilo, a potpuno osušeno sjeme postaje tvrdo i lako se odvaja prstima.
Osušeno sjeme najbolje je čuvati u papirnim kesicama, staklenim teglicama ili malim platnenim vrećicama. Svaku ambalažu treba označiti nazivom sorte i godinom sakupljanja. Sjeme treba držati na hladnom, suvom i tamnom mjestu kako bi što duže zadržalo klijavost. Iako može ostati upotrebljivo nekoliko godina, najbolji rezultati postižu se sa sjemenom starim do tri godine. Na ovaj način, svake sezone možete imati kvalitetan sadni materijal iz vlastite bašte i nastaviti uzgoj sorti koje najbolje odgovaraju vašim uvjetima, a pravilnim čuvanjem osiguravate da će naredna generacija biljaka biti jednako produktivna i otporna.
